24 godine poslije rata u Trebinju 12,5 kilometara kvadratnih pod minama

Na području grada Trebinja 24 godine poslije završetka odbrambeno-otadžbinskog rata pod minskim poljima nalazi se oko 12,5 kilometara kvadratnih na desetak lokacija, rekao je Srni gradski koordinator za deminiranje u javnoj ustanovi "Ekologija i bezbjednost" Mišo Pamučina.

Pamučina je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv mina koji se obilježava danas, istakao da se deminiranje odvija veoma sporo i da je u odnosu na prošlogodišnje stanje "B" tim Republičke uprave civilne zaštite izvršio deminiranje na području sela Mrnjići i Ljekova u Trebinjskoj površi.

On je istakao da se minska polja nalaze na području sela Poljice u Petrovom polju, Cerovac u Trebinjskoj šumi, selima u Trebinjskoj površi, Klikovićima, Humu, te u Jasenici Lug i Raptima u Bobanima.

"Osim ovih sela koja se nalaze u Republici Srpskoj, postoji veliki broj minskih polja u selima koja su do rata pripadala opštini Trebinje, a od 1995. godine opštini Ravno. Na tom području skoro da nema sela u kome nema minsko polje", naveo je Pamučina.

Prema njegovim riječima, područje minskih polja su mjesta gdje je tokom posljednjeg rata bilo, uglavnom, razgraničenje između zaraćenih strana.

Minska polja, osim života mještana i njihove stoke, ugrožavaju i živote migranata, jer se radi o pograničnom području koje oni koriste kao standardnu rutu na putu kroz Republiku Srpsku i BiH ka Evropskoj uniji, zbog čega nadležni svake godina postavljaju upozorenja na engleskom i arapskom jeziku o opasnosti od mina.

Osim zvaničnih minskih polja sve veći problem predstavljaju i neeksplodirana ubojita sredstva koja neodgovorni građani ostavljaju u brdima, na lokalnim putevima, zakopavaju u zemlju ili bacaju u rijeku.

"Samo u proteklih godinu dana, tim 'A' Republičke uprave civilne zaštite na području Trebinja je, po prijavi građana, uklonio 114 ručnih bombi, 22 tromblonske mine, pet zolja, 50.000 metaka kalibra do 20 milimetara, 15 VBR-ova 128 milimetara i 26 minobacačkih i artiljerijskih granata", naveo je Pamučina.

On je istakao da je "A" tim uklonio i 100 metara sporogorećeg štapina, 3,3 kilograma TNT eksploziva, tri detonirajuće kapisle, osam protivpješadijskih mina, šest upaljača za mine, četiri barutna punjenja za ručni bacač M-57.

"Sva ova ubojita sredstva se uništavaju na lokalitetu Vučja brda kod Kalinovika ili na licu mjesta ukoliko se procijeni da njihov transport nije bezbjedan", pojasnio je Pamučina.

Pamučina je apelovao na sve građane da, ukoliko posjeduju neeksplodirana ubojita sredstva, to, bez posljedica, prijave na broj 121 ili u najbližu policijsku stanicu.

U Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici Trebinje navode da nije rijetkost da tokom požarne sezone ne smiju da gase požare u pograničnom području zbog minskih polja.

"Kada gasimo požare na tom području često čujemo detonacije mina. Bilo je slučajeva kada su se mine aktivirale neposredno iza kuća, kojima je prijetila vatrena stihija", istakli su u ovoj jedinici.

A zbog sporog procesa deminiranja, pojedini lovci i mještani sela u pograničnom području bili su primorani da sami deaktiviraju mine.

Poseban problem predstavlja područje Bobana, gdje pojedine lokacije za koje se zna da na njima ima mina nisu ucrtane u izvještaje o njihovom postavljanju, pa je pitanje i kako će se one očistiti od ovih ubojitih sredstava.

"One mina koje su ucrtane u izvještaje - neke su ljudi sami deminirali, neke su životinje prenijele na drugo mjesto, a neke su pomjerene dejstvom same prirode. Prošle su godine od kraja rata, a mine i dalje ugrožavaju živote", kažu mještani Bobana.

Mine i kasetna municija se, prema procjenama, nalaze u još 129 opština u Republici Srpskoj i BiH, gdje je 1.018 kilometara kvadratnih minski sumnjive površine ili 2,1 odsto od ukupne površine BiH.

Prema podacima Centra za uklanjanje mina, u poslijeratnom periodu od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstva stradalo je 1.758 lica, od kojih 614 smrtno, a prilikom deminiranja u BiH stradao je 121 deminer, od kojih 51 smrtno.

Savjet ministara BiH usvojio je krajem januara "Strategiju protivminskog djelovanja 2018-2025", koja predviđa ispunjavanje preostalih obaveza iz Konvencije o zabrani mina koje se tiču identifikacije i čišćenja preostalih miniranih teritorija do 2025. godine.

Za realizaciju ove strategije potrebno je 336 miliona KM.