Otvorena izložba "SAD u bosanskohercegovačkoj štampi do početka Velikog rata"

U Muzeju Hercegovine otvorena je izložba "SAD u bosanskohercegovačkoj štampi do početka Velikog rata".

Na izložbi se na 40 panoa mogu vidjeti novinski članci iz tadašnje bosanskohercegovačke štampe i vijesti koje su dolazile iz ove prekookeanske zemlje.

Prvi put se u štampi na ovim prostorima Amerika pominje 1866. godine u drugom broju "Bosanskog vjestnika".

Direktor Muzeja Ivana Grujić je rekla da je ovo prva izložba ove godine u ovoj ustanovi, a njen značaj je što se može vidjeti koliko znače pisani mediji koji su u posljednje vrijeme sve manje zastupljeni.

"Ova je izložba je tematski određena jer se posvećuje Americi i sa današnje perspektive je nezamislivo da dobijete vijesti iz 1866. godine i da su ljudi u BiH pratili šta se sve dešava u ovoj dalekoj zemlji", rekla je Grujićeva.

Kroz ovu izložbu sagledava se kontekst na koji je način prikazivana Amerika u razdoblju od 1866. do 1914. godine.

Voditelj digitalnog arhiva štampe Infobiro Dragan Golubović naveo je da su prikazani članci iz 1875. godine u kojima je Nikola Tesla prezentovao eksperiment svog bezičnog prenosa energije.

"Izložba u fokus stavlja i ljude koji su napravili tehnološki iskorak kada su 1888. godine Amerikanci htjeli da postave stubove i da u cjelosti osvijetle Atlanski okean. U člancima može da se vidi i koliko su žene u Americi u to vrijeme bile aktuelnei koliki je njihov uticaj", istakao je Golubović.

Prikazan je i prvi prepjev pjesme američkog pjesnika Volta Vitmana koju je nobelovac Ivo Andrić 1912. godine preveo u "Bosanskoj vili", te američke reklame iz tog perioda.

Amerika u bh štampi predstavljena je kroz četrdesetak odabranih članaka, od ukupno tri stotine natpisa koliko je nađeno u desetak listova – od „Bosanskog vjestnika“, „Sarajevskog lista“, „Kalendara Prosvjete“, „Kalendara Napredak“ do časopisa „Nada“, „Bosanske vile“ i drugih izdanja.

Izložba će biti prikazana u devet gradova BiH, a u Trebinju će biti postavljena do 22. januara.

Organizatori su Mediacentar Sarajevo i Inforbiro digitalni arhiv štampe, u saradnji sa Muzejom Hercegovine Trebinje.