Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović izjavio je danas u Krekovima kod Nevesinja da je u Prvom i Drugom svjetskom ratu, te devedesetih godina prošlog vijeka u BiH stradalo milion Srba, te poručio da je Republika Srpska jedini garant srpskog opstanka.

savanovic nevesinje.jpg

"Naše jedinstvo politike, vojske i naroda obezbijedilo je prvi put zapadno od Drine srpsku državu - Republiku Srpsku koja je jedina garancija da ćemo biološki opstati. Svi koji pokušavaju sa političkim mešetarenjima i pozivanjima na građanska prava, te zloupotrebljavanjem nečije tragedije, neka se ne igraju - Republika Srpska je krvlju plaćena", poručio je Savanović u obraćanju na obilježavanju 143 godine od početka ustanaka u Hercegovini - "Nevesinjske puške". 

On je istakao da je Republika Srpska istorijska težnja srpskog naroda da ostane na ovim prostorima. 

"Od dolaska Srba na ovaj prostor, od 9. vijeka, mnogi su dali život za slobodu i pravdu. Neka žive Republika Srpska, Srbija i srpski narod. Jednog dana da srpski narod ne bude razdvojen Drinom kao granicom, već Drinom kao rijekom na čijoj lijevoj i desnoj obali živi srpski narod", poručio je Savanović. 

On je naveo da je stradanjima Srba kumovala i srpska politika koja je formirala Kraljevinu SHS, pa Jugoslaviju, nakon čega je uslijedilo formiranje NDH u kojoj su Srbi ubijani na svakom koraku. 

Savanović je istakao da je veličina hercegovačkih ustanaka 1875, 1882. i 1941. godine to što su ohrabrili srpski narod i trasirali borbu protiv okupatora. 

On je podsjetio da su prije 143 godine hercegovački junaci, naoružani hrabrošću, ustali protiv Otomanske imperije. 

"Prvaci tog vremena, od Gutića, Tunguza, Radovića, Zimonjića i drugi, stali su ispred svog naroda da ustancima pokušaju poboljšati njihov položaj, te digli narod protiv tiranije. Taj ustanak proširen je i na ostale opštine, pa i na Srbiju i Crnu goru, te je izbio srpsko-turski rat. Ubrzo je došao Berlinski kongres kojim su Srbija i Crna Gora proglašene državom, ali su iznevjerena očekivanja srpskog naroda sa ovih prostora da će se pripojiti Srbiji", rekao je Savanović. 

On je rekao da je poslije jedne tiranije došla druga - Austrougarska koja je bila vođena projektom rimokatoličkog faktora koji je osmišljen polovinom 19. vijeka - da Srba zapadno od Drine ne smije biti i da trećinu treba fizički likvidirati, trećinu pokatoličiti, a trećinu protjerati. 

Savanović je napomenuo da je stradanje nastavljeno u Drugom svjetskom ratu. 

"Za 75 godina, u Prvom i Drugom svjetskom ratu, te devedesetih godina prošlog vijeka u BiH je stradalo milion Srba", rekao je Savanović. 

nevesinjska puska.jpg

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Duško Miletić rekao je da je "Nevesinjska puška" bila početak kraja otomanske okupacije. 

"Hercegovcima nikada nije bilo teško proliti krv za slobodu, što se pokazalo i u otadžbinskom ratu", naveo je Miletić. 

On je naglasio da je Hercegovački ustanak putokaz koliko je važno jedinstvo srpskog naroda, jer da ga tada nije bilo, ko zna kakva bi bila sudbina srpskog naroda. 

Služenjem parastosa, polaganjem vijenaca i prigodnim programom danas su u Krekovima obilježene 143 godine od "Nevesinjske puške". Prethodno je u služena Sveta liturgija u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Nevesinju. 

Prva "Nevesinjska puška" bila je ustanak podignut na području opštine Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti koji se ubrzo proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore. 

Ustanak je podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje, a potom se počeo širiti. To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH. 

Druga "Nevesinjska puška", poznatija kao "Uloški ustanak", izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH. 

"Nevesinjska antifašistička puška" predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja. 

Obilježavanje 143 godine od početka ustanaka u Hercegovini - "Nevesinjske puške" održava se u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.