U Muzeju Hercegovine predstavljeni su rezultati preliminarnih istraživanja DNK porijekla Hercegovaca, tokom koji je ispitano više od 45o ljudi, a na osnovu čega je utvrđeno da svaki drugi testirani ima najtipičniju genetiku za ostale Srbe, što se može nazvati najčešćom srpskom genetikom.
Govoreći o ovom istraživanju, Jovica Krtinić, predsjednik Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo“ iz Beograda i jedan od osnivača Srpskog DNK-a projekta, kazao je da kod Hercegovaca dominira genetika koja se susreće kod ostalih slovenskih naroda.
U genetici se, pojasnio je on, naziva haplogrupama i najčešća grupa u Hercegovaca je I2a i ona dostiže čak do 50 odsto.
"Osim nje, još je dominantna i grupa R1a koja je svojstvena za zapadne Ruse i zastupljena je sa 16 odsto. Hercegovina je predstavljena sa 11 haplogrupa", dodao je Krtinić, navodeći da preliminarni rezultati obuhvataju oko 300 ispitanika od ukupno 450.
I2a haplogrupa, koja je dominantna u Hercegovini, svuda je kod Srba iznad 30 odsto. Ona ima svoju granu - stariju i mlađu, a od najstarijeg pretka kada je nastala ta grana prošlo je 2.300 godina.
"Znači tada, prije 2.300 godina, postojao je čovjek od kojeg je potekla ta grana i ona ima izvorište na tromeđi današnje Bjelorusije, Ukrajine i Poljske", pojasnio je Krtinić.
testitanje je u Hercegovini obavljeno od 2016. do 2018. godine. Preko 450 ljudi u Hercegovini bili su
ispitanici.
Ovim genetičkim analizama moguće je procijeniti kolika je starost nekog ogranka i tako se može
ustanoviti u kojem je periodu živio zajednički predak npr. u rodu Šarenaca ili Mirilovića.
„Ovo je testiranje po muškoj liniji Y DNK hromozoma, a on se isključivo prenosi sa oca na sina“, naglasio je Krtinić.
Ona plemena koja su se pominjala u literaturi ovim istraživanjem je potvrđeno da današnje stanovništvo
Hercegovine čine potomci tog srednjovjekovnog stanovništva.
„Po tome je meni najznačajnije dostignuće ovog projekta“, kazao je saradnik na projektu Rade Likić.
Šta Vi mislite o ovome?