U Muzeju Hercegovine predstavljeni su rezultati preliminarnih istraživanja DNK porijekla Hercegovaca, tokom koji je ispitano više od 45o ljudi, a na osnovu čega je utvrđeno da svaki drugi testirani ima najtipičniju genetiku za ostale Srbe, što se može nazvati najčešćom srpskom genetikom.

dnk predavanje trebinje (2)

Govoreći o ovom istraživanju, Jovica Krtinić, predsjednik Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo“ iz Beograda i jedan od osnivača Srpskog DNK-a projekta, kazao je da kod Hercegovaca dominira genetika koja se susreće kod ostalih slovenskih naroda.

U genetici se, pojasnio je on, naziva haplogrupama i najčešća grupa u Hercegovaca je I2a i ona dostiže čak do 50 odsto.

"Osim nje, još je dominantna i grupa R1a koja je svojstvena za zapadne Ruse i zastupljena je sa 16 odsto. Hercegovina je predstavljena sa 11 haplogrupa", dodao je Krtinić, navodeći da preliminarni rezultati obuhvataju oko 300 ispitanika od ukupno 450.

I2a haplogrupa, koja je dominantna u Hercegovini, svuda je kod Srba iznad 30 odsto. Ona ima svoju granu - stariju i mlađu, a od najstarijeg pretka kada je nastala ta grana prošlo je 2.300 godina.

"Znači tada, prije 2.300 godina, postojao je čovjek od kojeg je potekla ta grana i ona ima izvorište na tromeđi današnje Bjelorusije, Ukrajine i Poljske", pojasnio je Krtinić.

dnk predavanje trebinje (2)

testitanje je u Hercegovini obavljeno od 2016. do 2018. godine. Preko 450 ljudi u Hercegovini bili su
ispitanici.

Ovim genetičkim analizama moguće je procijeniti kolika je starost nekog ogranka i tako se može
ustanoviti u kojem je periodu živio zajednički predak npr. u rodu Šarenaca ili Mirilovića.

„Ovo je testiranje po muškoj liniji Y DNK hromozoma, a on se isključivo prenosi sa oca na sina“, naglasio je Krtinić.

Ona plemena koja su se pominjala u literaturi ovim istraživanjem je potvrđeno da današnje stanovništvo
Hercegovine čine potomci tog srednjovjekovnog stanovništva.

„Po tome je meni najznačajnije dostignuće ovog projekta“, kazao je saradnik na projektu Rade Likić.