Ulazak Hristov u Jerusalim – Cvijeti, pokretni je praznik koji se slavi sutradan po Lazarevom vaskrsenju, tj. Lazarevoj suboti (Vrbici), šeste nedjelje Velikog posta i nedjelju dana pred Vaskrs.

cvijeti

Ustanovljen je u Jerusalimu krajem IV vijeka za uspomenu na posljednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana prije Pashe (Mt 21,1-10; Jn 12,12-18).

Tom prilikom narod ga je dočekao kao cara, prostirući svoje haljine i grančice drveća, noseći u rukama palmove grančice.

Praznične službe u slavu spasitelja, koji je, prema predanju, svjesno išao u susret stradanjima, biće služene u svim hrišćanskim hramovima, a sedmica koja slijedi i prethodi prazniku Vaskresnja je nedjelje stradanja u pravoslavlju, strašna ili stradalna nedjelja.

Sa nedjeljom stradanja ističu i posljednji dani vaskršnjeg posta koji je u pravoslavlju nešto duži i strožiji.

Veliki ili Časni post za pravoslavne traje šest nedjelja, po slobodnoj odluci vjernika koji su se odlučili na ovaj podvig.

Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz rodnog mjesta vaskrslog Lazara – Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku spasitelja i vaskrsenju Lazara četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ulazu u Jerusalim narod ga je dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao „Osana (slava) Sinu Davidovom! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje, car Izrailjev!“

Ali Isus je cijelim putem bio žalostan, i kad je sišao niz goru, on je pogledao na Jerusalim u dolini, zaplakao i rekao: „O, Jerusalime! Kad bi ti znao, osobito u ovaj dan, šta je za sreću tvoju, ali je sad sakriveno od tvojih očiju. Jer će doći dani da će te opkoliti neprijatelji tvoji sa svih strana, i razbiće tebe i djecu tvoju i neće ostaviti u tebi kamen na kamenu za to što nisi poznao vrijeme u koje si pohođen“.

Sve se to dešavalo pred praznik Pashe, pa se u Jerusalimu sakupilo  judi iz mnogih krajeva. Ugledavši Isusov ulazak u Jerusalim, mnogi su se zapitali: „Ko je to?“, a iz gomile naroda su odgovorili: „Isus, prorok iz Nazareta Galilejskog“.

Potom je Hristos ušao u hram, gdje su bili kljasti i sakati, smilova se na njih i sve ih iscijeli. Među narodom i djecom zavladalo je veliko oduševljenje, tpa su mu klicali: „Osana, Sinu Davidovom, Caru Izrailjskom!“.

Slušajući to, priđoše mu neki fariseji, pa mu rekoše: „Čuješ li to što ovi govore?“, našta im on odgovori: „Zar niste nikada čitali: iz usta male djece i odojčadi, načinio si sebi hvalu“.

Cijelog dana je Isus Hristos držao propovijedi u hramu, a uveče se sa svojim učenicima vratio u Vitaniju.

cvijeti manastir gracanica kim

CVIJETI KOD SRBA

U Srba su Cvijeti i narodni praznik. Uoči Cvijeti djevojke i djeca odlaze u polja i beru cvijeće. Ovo cvijeće se ne unosi u kuću, već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoće i onda se na Cvijeti ujutro tom vodom djeca umivaju.

Vjeruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvijet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno vjeruje.

Ranije je bio običaj da ljudi na ovaj dan šetaju okićeni cvijećem. Do današnjih dana se održao običaj da momak od ubranog cvijeća napravi buket, u kome svaki cvijet ima svoje značenje i nosi ga djevojci. Po tome kojih cvjetova ima, ili koji kojih ima najviše – devojka razaznaje momkova osjećanja.

Iako je ono na današnji dan nezaobilazan detalj, nije isto koje cvijeće berete ili nekom poklanjate.

Evo njegove simbolike na praznik Cvijeti: margarete – da budete lijepi i krupni, drijen – da budete jaki i zdravi, ljubičice – da budete mirišljavi i privlačni, vrbove grančice – da svi budu napredni i uspješni.

Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. Zato, poklonite danas nekoj dragoj osobi cvijeće. Prošetajte parkom, opustite se i družite.

Srećan vam praznik!

Lazareva subota (Vrbica) – Tropar