- Pažnja, pažnja, vazdušna opasnost. Isključite struju, zatvorite gas, otvorite prozore, spustite roletne, pomjerite zavjese. Ponesite pripremljene stvari i lagano se spustite u svoja skloništa.

bombardovanje jugoslavije

Tog 24. marta 1999. godine u 19.45 časova oglasile su se prve sirene za opasnost. Sada već dobro poznat, zaglušujući zvuk zaparao je vazduh nad Srbijom. Narednih 78 noći i dana, na tlo SR Jugoslavije NATO avioni ispalili su oko 50.000 raznih projektila.

NATO bombardovanja ne sjećaju se samo oni koji tada još uvijek nisu bili rođeni. Onima koji jesu, sam pomen “Milosrdnog anđela” izaziva zebnju, ponovno proživljavanje svakog minuta straha koji se u vazduhu osjećao, pomiješan s mirisom gareži, dima i ljudskom krvlju.

bombardovanje sr jugoslavije 1999 (4)

Dok su NATO avioni uništavali sve pred sobom, narod se krio u podrumima, spas i skrovište nalazivši i u manjim selima, za koje se smatralo da nisu vidljiva na mapi NATO agresora.

Te 1999. godine 19 zemalja Alijanse, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih Nacija, obrušilo se, najprije na kasarne i protivvazdušnu odbranu Vojske Jugoslavije, a zatim i na čitavu zemlju. Razorena je infrastruktura, privreda, škole, bolnice, spomenici kulture, medijske kuće...

bombardovanje sr jugoslavije 1999 (4)

U pamćenju su i prizori slomljenih novosadskih mostova. Sprženog voza u Grdeličkoj klisuri. Uništenog valjevskog “Krušika”. Čačanske “Slobode”. Niške pijace, na kojoj je, u sedmom mjesecu trudnoće, ubijena Ljiljana Spasić, student završne godine medicine.

Od gradova, najviše su stradali Aleksinac, Surdulica, Kuršumlija... Pod ruševinama su ostale čitave porodice.

Bombardovanje je obustavljeno 10. juna, kada je potpisan sporazum o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije.

Da tog kobnog, 17. aprila 1999. godine, raketa NATO aviona nije pogodila njenu kuću u beogradskom naselju Batajnica, Milica Rakić danas bi imala 22 godine. Išla bi na fakultet i brinula mladalačke brige. Ovako, zauvijek trogodišnja djevojčica, postala je vječiti simbol stradanja nevinih žrtava u bombardovanju Srbije i Crne Gore.

Oleg Nasov (29) prva je žrtva NATO bombardovanja u našoj zemlji. Život su mu prekinuli ekplozivi koji su prvog aprila 1999. godine srušili Varadinski most u Novom Sadu.

Iza sebe je ostavio trudnu suprugu koja je nakon tri mjeseca donijela na svijet dječaka – Olega Nasova. Taj momak koji je dobio ime po poginulom ocu, uskoro će napuniti 19 godina. Kako kažu u njegovoj porodici, on je razlog zbog kojeg su nastavili da žive, jedina utjeha. Divna je osoba i odličan učenik.

Tokom agresije na SR Jugoslaviju, avion NATO gađao je raketama putnički voz 393 dok je prelazio preko željezničkog mosta na Južnoj Moravi.

bombardovanje sr jugoslavije 1999 (4)

Tačan broj žrtava u međunarodnom vozu, koji se kretao ka Solunu, nikada nije utvrđen. Voz su pogodila dva projektila, pri čemu je prvi odvojio lokomotivu i prvi vagon od ostatka kompozicije. Sljedeći projektil, ispaljen nešto kasnije, uništio je treći vagon, dok je četvrti, zbog visoke temperature od vatre, ostao zalijepljen za šine.

U napadu koji se tog dana dogodio oko 11.40 časova, u neopisivim mukama, stradalo je mnogo žrtava.

Prema zvaničnim podacima, u smrskanim i izgorjelim vagonima život je izgubilo petnaest, a povrijeđeno pedeset osoba, među kojima je bilo i djece, ali je izvjesno da je poginulo više ljudi, jer ostaci nekih nikada nisu pronađeni.

U noći 23. aprila 1999. u 2.06 časova NATO je u napadu na zgradu televizije usmrtio 16 radnika RTS-a, što je bio prvi slučaj u istoriji da je medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.

bombardovanje sr jugoslavije 1999 (4)

U naručju svog oca Vladana, 31. maja 1999. godine, oko pola dva popodne, u bombardovanju stambene zgrade R-74 u Novom Pazaru nastradao je dvogodišnji Marko Simić.

Poslije šetnje gradom, Vladan i Marko su svratili do prodavnice u toj zgradi kada je počeo napad. U trenutku kada je pala bomba, Vladan je Marka držao u naručju, pokušavajući da ga zaštiti, ali su zajedno nastradali.

Bombardovanje u brojkama

- 78 dana bombardovanja

Stradalo:

- 2.500 ljudi

- 500 civila

- 79 djece

Ranjeno:

- 12.500 ljudi

Uništeno:

- 25.000 objekata

- 470 kilometara puteva

- 595 kilometara pruge

Oštećeno:

- 14 aerodroma

- 19 bolnica

- 20 domova zdravlja

- 18 vrtića

- 69 škola

- 176 spomenika

- 44 mostra

Lansirano:

- 1.300 krstarećih raketa

Izručeno:

- 37.000 kasetnih bombi.