Proteklog vikenda, gosti Slou fuda Hercegovina-Trebinje bili su studenti završne godine fakulteta UNISG iz Polenca sa sjevera Italije, koji je osnovao Slou fud u ovoj državi.
U okviru studijske posjete Hrvatskoj - od Istre do Konavala, posjetili su Pag i probali paški sir, u Istri su se oduševili vinima i maslinama, na Pelješcu su posjetili solanu, a u Konavlima su upoznati sa starim sjemenom kukuruza.
Izrazili su želju da posjete i Trebinje.
Petnaest studenata iz Australije, Italije, Kube, Amerike i Afrike došlo je u najjužniji grad Republike Srpske znajući da je subotom pazarni dan i da na pijaci mogu vidjeti, kupiti i probati čitavu paletu domaćih proizvoda.
Na pijaci su probali i proučavali te proizvode, kupili su određene količine sira i kajmaka, jer je to ovdje tradicija, bez obzira na to da li je u pitanju kravlji, ovčiji, kozji, miješani, mladi ili stari kajmak. Osim toga, interesantan im je bio i grah slanić i poljak.
Obišli su i Hercegovačku kuću.
„Nakon ovoga imali smo posjetu etno odjeljenju Muzeja Hercegovine gdje su na postavci vidjeli kako je izgledao seoski život i običaje vezane za kuhinju, ishranu, kulinarstvo, praznike tipa Vaskrsa i Božića“, rekla je Gordana Radovanović, predsjednik Slou fud Hercegovina-Trebinje.
Domaćini su svoje goste odveli i u posjetu objektima firme TDS Tarana u Staro Slano, gdje su studenti mogli da vide tranširanje mesa, kako se svaki dio mesa iskoristii, te sušenje i pravljenje pršuta, kobasica na tradicionalan način uz pomoć vjetra i dimljenja, što ih je posebno impresioniralo.
Na Tulima, kod Mira Kisina, studenti su se upoznali sa procesom pravljenja sira iz mješine - šta je potrebno, koliko dugo traje, koje mlijeko je potrebno, koliko dugo traje priprema jednog mijeha, koje krave su potrebne, koliko traje zrenje.
U ognjištu Jova Kisina čekalo ih je iznenađenje, jer ono što su vidjeli u Muzeju kako izgleda, sada su imali priliku da vide uživo i da osjete njegove draži i čari.
„Tu su direktno sa žara probali đevenicu, a to je svinjska kobasica koja se pravi na starinski način, gdje se ona na krupno sječe i gosti su je sami stavljali na žar, a krompir i hljeb bili su ispod sača“, kaže Radovanović.
Prema njenim riječima, ovaj ambijent, koji je oduvijek postojao u Hercegovini, ostavio im je najjači utisak.
Za kraj je u Domu izviđača na Tulima bilo je zajedničko druženje gdje je veliku ulogu imao Odred izviđača Trebinje sa svojim volonterima, koji su pripremili hrane i večeru, te izložili sve ono najbolje u Hercegovini.
Na tradicionalan način su tu dočekani u narodnoj nošnji sa hljebom i soli, a zabavljali su ih Bobo Vučur i Marija Ninković sa kojima su studenti pjevali i igrali duboko u noć.
Vođa puta Aliče Noel Fabi je nagovorila studente da dođu jedan dan u Trebinje, jer je bila u novembru prošle godine, kada je vidjela pijacu, pravljenje sira škripavca u Slavogostićima kod porodice Brkan.
Tada je stvorila dobru sliku o Trebinju i shvatila je da bi posljednje veče bilo dobro da se provede u Trebinju.
„Svidjelo mi se u novembru i uvjerila sam odgovorne ljude da se Trebinje uključi jedan dan u ovo studijsko putovanje“, sa osmijehom na licu govori Aliče Noel Fabi.
O FAKULTETU IZ POLENCA
Fakultet je osnovan sa ciljem pomoći stručnih ljudi, gastronoma, kuhara, da se ono što se sačuva ono što se nađe da su tipični proizvodi i da imaju izuzetan kvalitet, otpornost, ukus i ono što se mora sačuvati unutar biodivirziteta hrane.
Nakon završenog fakulteta zadatak završenih studenata je da promovišu te proizvode i da ih prezentuju u svojim zemljama da se oni kroz kuhinju na moderne načine spremaju.
Fakultetje osnovan 2004. godine, traje tri godine, a na svakoj godini ima po 80 studenata. Do sada su studenti obišli 56 država u svijetu i do sada su imali 120 studijskih putovanja.
Šta Vi mislite o ovome?