Djeca pjesnici iz cijelog regiona, zajedno s predstavnicima Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva /SKPD/ "Prosvjeta", obilježila su danas u Mostaru 94. godišnjicu smrti velikog srpskog pjesnika Alekse Šantića.
Na Šantićevom grobu na mostarskom pravoslavnom groblju Bjelušine održan je pomen, prislužene su svijeće i položeno cvijeće.
Djeca koja učestvuju na Šantićevom festivalu djece pjesnika, koji se organizuje povodom godišnjice njegove smrti, recitovala su Šantićevu poeziju na njegovom grobu i u parku Alekse Šantića koji su takođe obišli.
Sekretar SPKD "Prosvjeta" Goran Kosanić rekao je da Aleksa Šantić nikad nije otišao iz Mostara. "Šantić je uvijek ostao u ljudima koji žive u Mostaru. On je u dušama ljudi.
Prema njemu je učinjena nepravda u njegovom gradu. Gimnaziji se mora vratiti Šantićevo ime, isto kao i ime Ulici Alekse Šantića", naglasio je Kosanić.
Gimnazija koja je prije rata nosila ime Alekse Šantića danas se zove samo Gimnazija Mostar, a Ulica Alekse Šantića danas je jednim dijelom ostala njegova, dok dio ulice nosi ime ministra u vladi zloglasne NDH Mile Budaka.
Kosanić je rekao da je velika stvar što djeca iz cijelog regiona pišu i pjevaju o Šantiću koji se već uvukao u njihove duše.
On je napomenuo da niko iz Gradske uprave Mostara nije došao na Šantićev festival, ni na obilježavanje godišnjice smrti, ali da to služi njima na čast.
Prošlogodišnji pobjednik Šantićevog festivala Lav Lukić iz Beograda i ove godine je, po peti put, bio u Mostaru.
"Ove godine nisam došao kao takmičar, već kao gost. Ovaj festival je sjajno mesto za druženje i uživanje u poeziju. Aleksa Šantić se najviše istakao u socijalnoj poeziju. Po meni je pesma `Veče na školju` vanvremenska, a verujem da vek za koji je pisana ta pesma još nije ni počeo", rekao je Lukić.
Jedna od najmlađih učesnica bila je i desetogodišnja Elena Majstorović iz Beograda koja je novinarima rekal da je veoma srećna što je među finalistima Festivala i što se može družiti sa djecom pjesnicima.
Učesnici festivala položili su cvijeće i na Mauzolej Osmana Đikića, te na grob Svetozara Ćorovića.
Nakon toga, posjetili su Centar za djecu s posebnim potrebama "Los Rosales", Šantićevu rodnu kuću, te izložbu o Aleksi Šantiću u zbirci Muzeja Hercegovine.
Finalna veče Šantićevog festivala biće održana večeras u Centru za kulturu.
Aleksa Šantić autor je antologijskih pjesama "Ostajte ovde", "Emina", "Veče na školju", "Ne vjeruj", "Pretprazničko veče"…
Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić je dostigao između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme. Šantićeva poezija je puna snažnih emocija, ljubavne tuge, ali i bola i prkosa za socijalno i nacionalno obespravljen narod kome je i sam pripadao. Njegova muza je na razmeđu ljubavi i rodoljublja, idealne drage i napaćenog naroda.
Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 3. februara 1914.
Šantić je rođen 27. maja 1868. u Mostaru, gdje je proveo većinu života. Umro je od tuberkuloze u Mostaru 2. februara 1924. godine. Kada je umro sa munara mostarskih džamija oglasili su se mujezini, a sa katoličkih i pravoslavnih crkava zvona.
Nošen rukama građana u povorci koja je prošla svim mostarskim mahalama, sahranjen je na pravoslavnom groblju Bjelušine. Na sahrani je bio cijeli Mostar, te brojne delegacije iz svih dijelova Hercegovine.
Šta Vi mislite o ovome?