Danas je Božić, najradosniji praznik među svim praznicima kojim se slavi rođenje Isusa Hrista. Na današnji dan ovaplotio se Isus Hristos i postao čovjek.

bozic

"Nema dana bez očinjeg vida,
Niti prave slave bez Božića!"
Najljepši prikaz rođenja Isusa Hrista nalazi se u Lukinom jevanđelju (1-2), pa vam ga prenosimo:
„U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za vrijeme Kvirinijevog upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josif, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Vitlejem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili onde, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.“

Božić je najveći hrišćanski praznik. Zbog posebnog značaja, u crkvenim knjigama naziva se i "Mala Pasha". Sveti Jovan Zlatousti naziva ga "časnijim i slavnijim od svih praznika i majkom svih praznika".

To zato što je Božić izvor za sve druge hrišćanske praznike, jer da nije bilo Hristovog rođenja, ne bi bilo ni njegovog krštenja, ni vaskrsenja.

freska Rođenje Hristovo, freska iz manastira Visoki Dečani.

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ slavi Božić tri dana, te su u crkvenom kalendaru 7. 8. i 9. januar obilježeni crvenim slovom.

Hristovo rođenje

Roždenstvo Tvoje -Tropar

Božićna pjesma "Zvijezda se zasija"

Crkva rođenja Hristovog se nalazi u Vitlejemu, nedaleko od Jerusalima. To je novozavjetno mjesto označeno kao mjesto rođenja Isusa Hrista. Grad Hristovog rođenja, Vitlejem, nalazi se na obodu Judejske pustinje, gdje počinje plodna zemlja pa je po tome vjerovatno i dobio ime, koje u prevodu znači kuća hljeba.

Ovo malo mjesto, skoro nepoznato do vremena Hristovog rođenja, danas se naziva rodnim gradom hrišćanstva.

crkva Crkva Rođenja Hristovog

Jedna je od najstarijih crkava u svijetu u kojoj se vrši služba, a njena sama struktura je izgrađena iznad same pećine koja se po tradiciji označava kao rodno mjesto Isusa Hrista. Crkva Rođenja Hristovog je počela da se gradi 326. godine po nalogu vizantijskog cara Konstantina i njegove majke Svete Jelene.

Izgradnja je završena 333. godine. Crkva je svoj konačni oblik dobila u 6. vijeku za vrijeme cara Justinijana. I prije ovog vremena bilo je označeno mjesto Hristovog rođenja i posjećivali su ga hodočasnici iz svih krajeva svijeta.

Po Svetom pismu, Isus se rodio 25. decembra po julijanskom kalendaru, u pećini. Do danas je pećina pretrpjela znatne izmjene i iznad nje se nalazi bazilika Hristovog rođenja, jedno od najvećih svetih mjesta, a ujedno i svetinja Hrišćanskog sveta.

Vrata poniznosti Vrata poniznosti

U crkvu se ulazi kroz Vrata poniznosti. Ulaz u crkvi Isusovog rođenja bio je dva puta smanjivan. To su mala vrata napravljena u vrijeme Otomanskog carstva da bi se spriječio ulaz u crkvu na konjima. Po ulasku u hram mogu se primjetiti stubovi, ukupno 48, sa oslikanim svetiteljima, sa lijeve i desne strane, koji su iz krstaških vremena.

Na istočnom dijelu crkve se nalazi oltar, koji pripada Grčkoj pravoslavnoj crkvi. Oltar je ograđen velikim drvenim ikonostasom iz 1764. godine, koji je ukrašen ikonama i mnogobrojnim kandilima. Sa desne strane pravoslavnog oltara se nalazi oltar obrezanja, koji pripada, takođe, grčkoj crkvi.

Ispod ovog oltara je ulaz u pećinu Hristovog rođenja.

Ulaz je sa jedne, a izlaz sa druge strane oltara. Vrata na ulazu potiču iz vremena cara Justinijana, a svodovi iz doba krstaša. Ulaz u pećinu rođenja ima šesnaest, a izlaz trinaest stepenika. Na ulazu, sa desne strane nalazi se jedna od najznačajnijih ikona Presvete Bogorodice, na kome je Bogomajka oslikana sa osmijehom na licu.

Nedaleko od ove ikone je lik Hristov iz koga su potekle čudotvorne suze, na Božić 1997. godine. Silaskom dole, sa desne strane stepenica nalazi se mjesto Hristovog rođenja. Tu je sagrađen mali oltar. Oltar je ukrašen sa mnoštvo kandila i ispod njega je postavljena šestokraka zvijezda, koja označava da je na tome mjestu rođen spasitelj svijeta.

Na zvijezdi piše: Hic De Virgine Marie Jesus Christus Natus Est – 1717, što u prevodu znači: Ovdje je rođen Isus Hristos od Device Marije – 1717. godine.

bozic 2 Mjesto Hristovog rođenja

Preko puta mjesta Hristovog rođenja je kapela jasli, odnosno mjesto gdje je Isus položen u jasle. U Isusovo vrijeme, jasle su bile od gline, a ne od drveta (kako neki tvrde), ali su kasnije zamijenjene i postavljene pozlaćene jasle.

U blizini mjesta Hristovog rođenja, nalazi se i Mliječna pećina. U tu pećinu se, po predanju, Josif sa Bogorodicom i bebom Isusom sklonio, kako bi prenoćili. Dok je Djevica Marija dojila Hrista, nekoliko kapi mlijeka je palo iz Bogorodičinih grudi na kamen koji je pobijelio. Od tada se smatra da je on ljekovit, pa mnogi stružu bijelu prašinu sa kamena.

Kapela Jasli

O hramu Hristovog rođenja se danas brinu tri crkve: grčka, rimokatolička i jermenska. Svaka crkva ima svoj dio u nadležnosti i sve dužnosti su regulisane. U pećini Hristovog rođenja, pravo na litije imaju samo Grci i Jermeni, dok su katolici isključeni.

Rimokatolici imaju u svojoj nadležnosti kapelu jasli, u kojoj samo oni mogu da drže bogosluženja. Iznad zvijezde rođenja, nalazi se 16 kandila. Rimokatolicima pripada četiri, a po šest drže Grci i Jermeni. Pod brišu grčka i katolička crkva u različite dane, dok zvijezdu rođenja brišu samo Jermeni i Grci.

Hram Hristovog rođenja