Srećan Badnji dan, sutra Božić i svi dani po Božiću!

Autor: Redakcija i saradnici Foto: Ilustracija
TREBINJELIVE 06. 01. 2018. - 8:36h

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ i vjernici proslavljaju danas Badnji dan koji je neizostavan dio božičnih običaja.

nalaganje-badnjaka-hrupjela-trebinje-3

Dan uoči Božića se zove Badnji dan, a veče Badnje veče. Ime badnjak povezano je sa riječju „bdjeti“  budući da se na taj dan bdjelo čekajući rođenje Isusa Hrista. Tada se ne spava već se bdi, željno se iščekuje Hristovo rođenje. Zbog toga se i badnjak tako zove (jer se unosi u kuću na Badnje veče).

Badnji dan i Božić su nerazdvojni, ne samo zato što dolaze jedan poslije drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih. Badnji dan je posljednji dan Božićnog posta.

Na sam Badnji dan ukućani rano ustajaju, a žene prave božićni ručak, spremaju dom i pripremaju posnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti.

Čim svane, loži se vatra i peče se pečenica, pripremljena prethodnog dana.

Običaj sječenja badnjaka se vezuje za to što su vitlejemski pastiri, na znak zvijezde da se rodio Hristos, nasijekli granja i ponijeli ga u pećinu da nalože vatru i ogrijeju Hrista i njegovu majku. Badnjak, dakle, predstavlja ono drvo koje je Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio.

badnje jutro

Običaj je da domaćin ranom zorom Badnjeg dana ode po badnjak u obližnu šumu. Prvo traži dobar hrast ili cer koji je razgranat, ali takve veličine da ga može ponijeti kući na ramenu. Badnjačar se prvo prekrsti, izgovori molitvu „Pomozi Bože i badnjače sveti“, a onda sječe drvo u tri maha tako da padne na istočnu stranu (s koje Hrist dolazi).

Taj lomljeni dio na badnjaku se zove brada. Zatim, pronađe se drijen, odsječe se grančica i kaže: „Na zdravlje nam bilo“. Onda stavi badnjak na desno rame i krene kući pevajući „Rožestvo tvoje Hriste Bože naš“.

Badnjak treba da sčine grančicu hrasta, drijena i slame. Slama simboliše Isusove jasle (odmah po rođenju je bio stavljen u slamu). Badnjak se sve do večeri drži napolju ili u predsoblju kuće, a tek na Badnje veče se unosi u kuću.

Badnjačar (domaćin) unosi badnjak na svom desnom ramenu i govori „Dobro veče, srećno vam badnje veče, sutra Božić i svi dani po Božiću“. Ukućani mu odgovaraju „Bog ti dobro dao i sreće imao“. Ljubi se badnjak i kaže: „Mir Božji Hristos se rodi“. Domaćica odgovara „Vaistinu se rodi“ i, takođe, ljubi badnjak.

Ljubljenje badnjaka se ponavlja sa svim ukućanima.

badnje vece trebinje 2015

Na Badnje veče bi trebalo da ukažemo poštovanje i pozdravimo rođenje Isusa. Proslavljanje badnje večeri je simboličke prirode. Ulaskom badnjaka u kuću se simbolizuje dolazak Isusa Hrista u naše domove.

Drenova grančica simbolizuje zdravlje, žito izobilje plodova zemaljskih, med duhovnu radost koja je slatka kao med. Badnjačar uzme kadionicu i okadi prvo ikonu domaće slave, a zatim okadi sva ostale dijelove kuće. Zatim pobaca slamu po kući, a u prostoriji gdje se nalazi ikona baci orahe u sve uglove sobe i izgovara Božićni tropar.

Badnjak se pali i počinje „džaranje“. Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star. Djeca „džaraju“ vatru, odnosno grančicama raspaljuju vatru izazivajući pregršt varnica i iskri govoreći „koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica…“, nabrajajući svu stoku čije se blagostanje priželjkuje.

To izgovara i položajnik koji ujutro na Božić prvi uđe u kuću domaćina i „džara“ vatru.

Pečenica se unosi na ražnju. Uglavnom je dvojica nose, i jedan od njih prvo prelazi desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku čeljad riječima: „Dobro veče! Srećno Badnje veče, sutra Božić i svi dani po Božiću!“.

Badnjačka večera je strogo posna. Sprema se badnjačka pogača, (obična pogača bez kvasca), pržena riba, priganice, pasulj prebranac…

Takođe, neizostavno je razno voće (kruške, pomorandže, suve šljive, urme, suvo grožđe, badem, lješnik, orasi).

Pred tako pripremljenom večerom, domaćin se prekrsti izgovori molitvu Oče naš i krene da lomi pogaču. Pogača koja se lomi simboliše riječi Isusove: “Ja sam hljeb živi, a vino krv moja”. Riba je simbol sina Božijeg, so božanske sile a med sladosti vječnog života bod okriljem Boga. Svijeća koja se pali za Badnji dan i Božić predstavlja svjetlost Božiju i simboliše Isusove riječi: ”Ja sam svjetlost svijetu”.

Pogaču nudi svim ukućanima uz vino i zdravicu.

Zdravica se diže za:

Pomozi Bože i u dobri čas

U slavu zakona u bolji čas

Za svetu Trojicu i u slavu Božiju

Za četiri stupa jevanđelista

Za petozarne mučenike

OJ BADNjAČE , BADNjAČE

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
9.000+
dnevnih
posjeta
270.000+
mjesečnih
čitanja
665.000+
mjesečnih
pregleda stranica
19.100+
fejsbuk
sviđanja