Povodom 65. godina od izlaska iz štampe prvog broja „Glasa Trebinja“ i postojanja Muzeja
Hercegovine, u ovoj ustanovi održana je svečanost kojoj su prisustvovale brojne ličnosti iz kulturnog, političkog, društvenog i vjerskog života našeg grada.

Zajedničko obilježavanje ove godišnjice ima za cilj da se poslije 65 godina pokaže da je Glas hroničar, a Muzej najvažnija kulturna ustanova grada.

Tim povodom, priređena je izložba fotografija, tekstvova i radova iz prošlosti ove dvije ustanove, koji su svojevrsni pečat u proteklih 65 godina.

"Ove dvije ustanove i njihovi zaposleni su nesebičnim radom doprinijeli da se o njima i Trebinju čuje ne samo u regionu, već i u Evropi i šire", istaknuto je svečanosti.

Ideja o stvaranju Muzeja je potekla i prije 1952. godine od Jovana Dučića, koji je želio da se osnivanjem
Sokolskog doma ustanove muzej, biblioteka i galerija. Prvu zbirku za muzej, sakupio je i poslao 1935.
godine iz Rima brodom u Dubrovnik upravo Dučić.

A Muzej, tada zavičajni, otvoren je na inicijativu velikog Čeda Kapora, prvoborca, istaknutog društveno-političkog radnika i čovjeka koji je svojim idejama i uticajem stvorio obrise modernog Trebinja na ponos svim budućim generacijama.

„Gospođa Ljubinka Kojić iz Beograda nastavlja mukotrpnu borbu formiranja zbirki kroz sakupljanje Dučićeve zbirke, a 1957. godine formirane su sve zbirke - arheološka, etnološka, istorijska, umjetnička, prirodnjačke, a započela su tada i prva istraživanja u Zavali i tako su u naš muzej stigli kameni dijelovi oltarske pregrade iz perioda prije romanike“, rekla je Ivana Grujić, direktor Muzeja Hercegovine.

U sadašnjoj zgradi u Starom gradu, Muzej Hercegovine je smješten od 1989. godine

S druge strane, tokom 65 godina postojanja života trebinjskog Glasa nema nijedan broj manje važan od onog prethodnog jer svi oni od prvog broja decembra 1952. godine su bitni u ispisivanju istorije Trebinja.

Glas Trebinja je hroničar, ali iznad svega živi sudionik Trebinja i Trebinjaca. Ova novina je prebrojavala novootvorene fabrike, hidroelektrane, asfaltne puteve, vrtiće, škole, sportske i kulturne događaje, manifestacije, ali bez želje za senzacionalizmom.

Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović je istakao da su Glas Trebinja i Muzej Hercegovine dvije najvažnije kulturne institucije.

„Više nego zanimljivo je konstatovati činjenicu da samo sedam godina poslije Drugog svjetskog rata u Trebinju formira i lokalni list i muzej“, rekao je Petrović.

On je dodao da je Trebinje ugledan gradski profil dobilo uglavnom zahvaljujući formiranjem kulturnih institucija, čime je učvrstilo svoj kulturni identitet na širem području.

„Glas Trebinje je i za vrijeme bivše Jugoslavije slovio kao jedan od najboljih lokalnih listova i kao model kako bi jedno lokalno glasilo trebalo i moglo da funkcioniše“, naglasio je Petrović.

Na proslavi godišnjice bio je i vladika Grigorije, koji je poručio da Glas Trebinja nikada nije bio senzacionalistički nastrojen, ističući da je takvo novinarstvo grijeh

"Novinarstvo je jedna od najodgovornijih službi danas u svijetu, jer ljudi dobijaju informacije upravo od novinara koji trebaju da ono što se događa oko nas nekako sažmu i iznesu pred lice svijeta da budu objektivni. Zbog toga je Glas Trebinja važna institucija u našem gradu i zato je jubilej ovaj važan“, istakao je vladika Grigorije.

Svetlana Mucović, supruga Slobodana Mucovića - dugogodišnjeg tehničkog urednika i fotoreportera Glasa Trebinja, poklonila je Glasu Trebinje komplet od prvog broja iz 1952. do brojeva iz 1967. godine.

65 godina glasa trebinja