U Narodnoj biblioteci Trebinje održano je autorsko veče akademika dr Zorana Lakića iz Podgorice, koji je besjedio na temu "Njegoševa vizija slovenstva i jugoslovenstva, srpstva i crnogorstva".

akademik lakic trebinje (1)

Njegoš, kazao je on, kao i njegovi preci i potomci iz dinastije Petrović, koja je 220 godina vladala Crnom Gorom – dobro su znali kome pripadaju: srpskom rodu i vjeri pravoslavnoj, pa ih ni danas o tome ne treba podučavati.

On je istakao da Njegoševa misao najbolje se izražava kroz misao onih koji su ga slijedili, a jedan od njih je Marko Miljanov koji je ostavio antologijski zapis u kojem kaže da nas dijele na Srbe, Starosrbe, Crnogorce, Hercegovce, Dalmatince, a da smo svi mi djeca jedne iste majke.

"To je u stvari osnovna Njegoševa misao, kao što i tih Marka Miljanova ima dosta i u kasnijim generacijama. I vjerujem da ta Njegoševa misao nikada neće biti sahranjena“, poručio je Lakić.

S druge strane, Njegoševo sveslovenstvo u teorijskom smislu treba posmatrati kao jedinstvo slovenskih naroda koji danas čine oko 40 odsto stanovništva Evrope.

"Njegoš zapaža da su svi ovim ljudi istoga jezika, a kada su u pitanju samo Rusi ta osjećanja su još jača i prelaze u emociju. Petar II Petrović upitao je prije samrti svoga strica Svetog Petra Cetinskog šta da radi ovako mlad na šta mu je on odgovorio: 'Uzdaj se u Boga i majku Rusiju'", dodao je Lakić.

Oduševljeno je prihvatio i ideje jugoslovenstva. U jednom pismu Njegoš je rekao da bi rađe nego išta na svijetu vidio slogu među braćom u kojima jedna krv kipti i koje je jedno mlijeko odgojilo.

"U prvom izdanju Gorskog vijenca iz 1847. godine, koje je izdano u Beču, piše da je ono objavljeno u Jugoslaviji, tada nepostojećoj, danas ukinutoj, a možda i zabranjenoj", istakao je Lakić.

Akademik Lakić je zaključio da mu je bilo drago što je imao priliku da besjedi u Trebinju - gradu u kome je njegov otac živio tri decenije, ali i mjestu u kome je Jovan Dučić podigao prvi spomenik svom "bratu po peru" - velikom Njegošu.

akademik lakic trebinje (1)