Danas se proslavlja Vozdviženje Časnog krsta

Autor: Redakcija i saradnici Foto: Ilustracija
TREBINJELIVE 27. 09. 2017. - 9:18h

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ i njeni vjernici danas praznuju dva događaja u vezi sa Časnim krstom Hristovim – pronalazak Časnog krsta na Golgoti i povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.

vozdvizenje casnog krsta

Carica Jelena, majka cara Konstantina, otišla je na poklonjenje Hristovom grobu u Jerusalim i tamo je saznala gdje je zakopan Časni krst.

Porušila je Venerin hram i ispod njega je napla tri krsta. Tada joj je patrijarh Makarije rekao da stavi jedan po jedan na mrtvaca kog su u tom momentu pronosili.

Kada su stavili treći krst, mrtvac je oživio. Carica je napravila srebrni kovčeg i u njega je položila Časni krst, pa se od tada praznuje Vozdviženje (podizanje) Časnog krsta.

vozdvizenje casnog krsta

Ona je sa sobom ponijela samo dio Časnog krsta i svete klince, kojima je Isus Hristos bio prikovan za krst, a srebrni kovčeg je predala patrijarhu Makariju.

Car Konstantin je položio životvorno drvo u zlatan kovčeg, a svete klince carica Jelena je bacila u Jadransko more, dok je jedan car Konstantin ukovao u svoj šljem, a jedan u đemove na uzdi svog konja.

Po povratku carice Jelene iz Jerusalima u Vizantiju, car Konstantin je načinio tri velika krsta: u Rimu, Vizantiji i treći, nakon pobjede nad Skitima na Dunavu.

Na njima je napisao: „IS HS NIKA“ – Hristos pobjeđuje.

Za ovaj praznik vezuje se i ovaj događaj.

Rimski car Maksencije činio je mnoga zla narodu, goneći i mučeći hrišćane. Rimljani su poslali pismo caru Konstantinu da ih izbavi i spase od toga.

Car Konstantin je počeo prijateljski da ubjeđuje Maksencija da prestane sa zlodjelima, ali ga on nije poslušao, pa je Konstantin bio prinuđen da krene u pohod na Rim i pobijedi Maksencija silom i dejstvom Časnog krsta.

U Rimu ga je narod dočekao sa velikom radošću i počastima. Car iskaza veliku zahvalnost Bogu, koji mu silom Časnog i životvornog krsta darova pobjedu.

U tu čast on je postavio usred Rima na visokom stubu krst i napisao na njemu: „Ovim spasonosnim znamenjem oslobođen je ovaj grad od nasilničkog jarma“.

vozdvizenje casnog krsta

Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti – poznata je naša izreka, pa vjernici strogo poste na hljebu i vodi, dok je hrana životinjskog porijekla strogo zabranjena.

Zanimljivo je da je na Krstovdan dozvoljeno jedenje grožđa, dok je drugo voće, takođe, zabranjeno.

Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba spremati kuću, usisavati i raditi druge kućne poslove, na Krstovdan je obrnuto.

Na današnji dan je dobro urediti kuću i tako je, uslovno rečeno, pripremiti za zimu.

U našem narodu se vjeruje da na Krstovdan treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se grane što više razgranale.

Na Krstovdan se i vrijeme predskazuje: ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna. Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.

Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu, dok grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.

Poslije toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar, a ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snjegovita a ako je vedar biće suvomrazice.

Krstovdan

Manastir Časnoga krsta je pravoslavni manastir u blizini naselja Naiot, u Jerusalimu. Nalazi se u Dolini krsta, ispod Izraelskog muzeja i Kneseta (Izraelski parlament).

vozdvizenje casnog krsta

Manastir Krsta je usamljeni vizantijski manastir koji se nalazi izvan Starog grada. Njegovo ime se temelji na predanju da manastir stoji na mjestu na kom je raslo drvo od koga je napravljen Hristov krst.

Ovo drvo je, govori legenda, dio drveta života koje je raslo u raju, a čiju je grančicu ubrao Adamov sin i zasadio na očevom grobu.

vozdvizenje casnog krsta

Zlatni disk kroz koji se vidi mjesto gdje je raslo drvo.

U petom vijeku je na ovom mjestu stajala crkva, ali su je razorili Persijci 614. godine p.n.e. U današnjoj crkvi se vidi dio originalnog podnog mozaika pored glavnog oltara.

vozdvizenje casnog krsta

Katolikon manastira Časnog krsta

Današnji manastir je izgrađen u 11. vijeku. Izgradili su ga pravoslavni monasi sa Svete Gore uz finansijsku pomoć gruzijskog kralja Bagrata IV.

Njegovi visoki zidovi odražavaju njegov neizvjestan, opasan položaj izvan gradskih zidina.

Do 14. vijeka manastir je postao centar gruzijske zajednice u Jerusalimu.

Zbog velikog duga, manastir je prodat od strane Gruzije Grcima, te je Grčka pravoslavna patrijaršija preuzela manastir 1685. godine.

vozdvizenje casnog krsta

Jednostavna kupola je jedno od najljepših obilježja crkve. Vrijedi vidjeti i freske, koje su ponovo oslikane u 17. vijeku po uzoru na originale iz 13. vijeka i prikazuju uobičajenu kombinaciju hrišćanskih, paganskih i svetovnih prizora.

U riznici manastira čuvaju se mnoge gruzijske rukopisne knjige.

Manastir je aktivan, a posjetiocima je dozvoljeno da slobodno razgledaju manastirski kompleks i zavire u manastirski život.

vozdvizenje casnog krsta

Prilikom svog prvog hodočašća u Svetu zemlju Sveti Sava je u ovom manastiru podigao konake.

Neki izvori tvrde da su i u katolikonu-glavnoj crkvi manastira bile freske Svetoga Save i Svetoga Simeona Mirotočivog.

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja