Svetom liturgijom, litijom i tradicionalnim sječenjem slavkog kolača svečano je i ove godine obilježena hramovska slava jednog od najstarijih hramova u Korjenićima posvećenog Rođenju Svetog Jovana Preteče i Krstitelja - Ivanjdanu.

slava hram orovac

U prisustvu velikog broja vjernika i stalnih poklonika ove svetinje, Svetu liturgiju je služio nadležni paroh otac Miroslav Ratković uz sasluženje oca Moma Pejčića i oca Marka iz manastira Zavala.

Nakon liturgije nošena je litija oko hrama, a zatim je obavljeno sječenje slavskog kolača.

Slavu mještanima i domaćinu ove slave - bratstvu Grubač, te blagoslov praznika svim vjernicima uputio je otac Miroslav Ratković.

"Raduje se i veselite se jer kome crkva nije majka, tome ni Bog nije otac. Zato dolazimo u crkvu i uvijek držimo službe. Neka je srećna slava ovog svetog hrama i divnog i prelijepog mjesta sela Orovac", rekao je otac Ratković.

Slovo žive riječi upućeno Bogu i narodu je izgovorio i otac Momo Pejčić, koji je poželio slavljenicima da se uvijek u zdravlju i veselju okupljaju.

Pozdravljajući okupljene mještane i goste, u ime porodice Grubač, Milan Grubač je kazao da su ovogodišnju slavu pored njegovog bratstva organizovale i porodice Mićunović i Manevski, čestitajući svim Orovčanima krsnu slavu.

On je rekao da je ovo sabranje plod rada svih mještana i njihovih zajedničkih akcija i težnji da se što češće druže.

"Ovo je sabor zajedništva svih bratstava sela čija je istorija burna. Ako hoćemo da se hvalimo precima, ne smijemo biti manji od njih u molitvi i ljubavi, da bi nam Bog bio saveznik, pomoćnik i zaštitnik", naveo je Grubač.

Podsjetio je da ovaj kameniti kraj u kome je i Orovac, ima dovoljno topline i ljudske širine da primi sve dobre ljude kao svoje na svom, kao braću i sestre, kao umne srpske glave koje donose nektar tradicije i stvaralaštva.

Selo Orovac je na početku 20. vijeka imao oko 550 stanovnika, ali ih je Prvi svjetski rat desetkovao, od kojih su mnogi umrli u logorima od Doboja do Arada.

"I Drugi svjetski rat je uzeo svoj danak, ali zahvaljujući dvojici tribuna tog vremena - Milanu Obrenovom Grubaču i Radovanu Šakotiću, selo je prošlo bez bratoubilačkog rata. I u otadžbinskom ratu ovo selo je dalo svoje žrtve za slobodu. To mještani gdje god bili i šta god radili znaju i poštuju", istakao je Grubač.

Liturgiji su, između ostalih, prisustvovali i predsjednici crkvenih odbora sa područja Trebinja, te predsjednik Skupštine grada Dragoslav Banjak.

Narodno veselje potrajalo je do kasnih popodnevnih sati.