Istorijski izvori o Ani, majci Svetog Save, vrlo su oskudni, iako je to žena koja je srpstvu podarila najznamenitiju ličnost i najvećeg narodnog svetitelja.

ana nemanjic

Zanimljivo je da su njeni sinovi, Stefan Prvovjenčani i Sveti Sava, pišući prilično opširne biografije njihovog oca Nemanje, majku spomenuli samo uzgred.

Ana Nemanjić, u monaštvu Anastasija, bila je žena Stefana Nemanje. Istorija kaže da je bila plemkinja, ali da se njeno porijeklo pouzdano ne zna.

SPC smatra da je bila velika kneginja, kćerka carigradskog imperatora Romana.

U braku sa Stefanom Nemanjom je imala šestoro djece: Vukana - vladara Duklje (1190-1208), Stefana - Nemanjinog nasljednika, Rastka - poznatijeg kao Sveti Sava, Jefimiju koja se udala za vladara Soluna, Elenu udatu za bugarskog kralja Ivana Asena i nepoznatu ćerku koja se udala za Tihomira, plemića iz Skoplja, sa kojim je dobila sina, bugarskog cara Konstantina I.

ana nemanjic Sveta Prepodobna Anastasija Srpska i Sveti Prepodobni Simeon Mirotočivi

Svoju djecu vaspitavala je u hrišćanskoj vjeri i pobožnosti. Pod njenim uticajem, najmlađi sin Rastko otišao je u Svetu Goru da se iznova duhovno rodi i preporodi i da izraste u duhovnog gorostasa koji će postati duhovni otac cijelog srpskog naroda.

Zamonašila se 1196. godine i dobila monaško ime Anastasija, po Anastasiji Sremskoj.

Sveti Sava o roditeljskom monašenju je kazao: “Razdav sve imanje svoje ubogima i rastade se od države svoje i dece svoje i žene svoje, bogom danoga pravoga venca, jer on ne bi učasnik drugoga braka, i učini sebe udeoničarem neiskazanog i časnog i svetoanđeoskog i apostolskog lika, malog i velikog. I dano mu bi ime gospodin Simeon, meseca marta 25., na sveto blagoveštenje godine 6703. (1195.). U isti dan i bogomdana mu supruga, pređe gospođa sve srpske zemlje, Ana, i ona primi svoj sveti lik. I dano joj bi ime: gospođa Anastasija”.

Preminula je 22. juna /5. jula 1200. godine.

Najnovijim istraživanjima utvrđeno je da je sahranjena u priprati Bogorodične crkve manastira Studenice. Nepoznato je kada je njeno tijelo prebačeno iz manastira u Rasu za Studenicu.

Očuvana je freska iznad groba koja prikazuje Anastasiju kako kleči pred likom Bogorodice. Tu je i natpis: "Presvjataja djevo i boga našago mati, primi moljenije rabje svojoj monahinji Anastasiji".

Zbog svoga života i rada, Nemanjina žena Ana, majka prvoga kralja Stefana Prvovjenčanog i prvog narodnog prosvetitelja i arhiepiskopa Svetog Save, zaslužila je da se o njoj više zna u našem narodu.

Tropar

Bogata vrlinama, krotošću i pobožnošću ukrašena, zasijala si čistotom života tvoga. Zbog toga te je Blagi Bog blagoslovio da budeš majka svećnjaka roda našeg. Zato ti kličemo: Raduj se, prepodobna mati Anastasija!