Savjet ministara BiH upoznat je o informaciji Ministarstva bezbjednosti u kojoj se navodi da je u prethodnom periodu vraćeno svega 707 državljana BiH od 3.903 koji su se, prema navodima mjerodavnih tijela Njemačke, nalazili u toj zemlji u kategoriji ekonomskih migranata.

njemacka zaposlenje

Ministarstvo bezbjednosti BiH pratiće ovaj proces i po potrebi informisati Savjet ministara BiH, navodi se u saopštenju Savjeta ministara BiH.

Savjet ministara BiH donio je zaključak prema kojem je produžena upotreba Evropskog hitnog putnog lista za povratak koji izdaju nadležna tijela Njemačke, a koji će važiti za državljane BiH prilikom njihovog povratka/deportacije/protjerivanja u BiH do kraja ove godine.

Zaključak je donesen radi efikasne realizacije procesa povratka državljana BiH.

Ministri su na današnjoj sjednici usvojili izvještaj Ministarstva bezbjednosti o stanju u oblasti trgovine ljudima u BiH sa izvještajem o sprovođenju Akcionog plana za borbu protiv trgovine ljudima u BiH za 2016. godinu, koji će biti dostavljen svim institucijama zaduženim za ovu oblast, uključujući nevladin sektor.

U izvještaju se navodi da je u prošloj godini identifikovano 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, među kojima je sedmoro bilo seksualno iskorištavano, 12 radno iskorištavano, 22 iskorištavano radi prosjačenja, a registrovana je i jedna prodaja radi prisilnog sklapanja braka, jedno radno iskorištavanje u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem, te pet iskorištavanja u prosjačenju u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem.

Među potencijalnim žrtvama trgovine 38 je bilo punoljetno, a 10 maloljetnika. Istovremeno je bilo 30 žena i 18 muškaraca. Iz BiH su bile 43 žrtve trgovine, a pet strani državljani.

Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, za krivična djela trgovine ljudima i krivična djela koja se vežu za trgovinu ljudima u 2016. godini tužilaštva su primila 27 prijava/izvještaja protiv 48 lica, a naređeno je sedam istraga protiv 33 lica.

Savjet ministara usvojio je i informaciju Ministarstva komunikacija i transporta u vezi sa primjenom Pravilnika o uslovima za izdavanje licenci i kvalifikacionih kartica vozača.

Rok utvrđen Pravilnikom o uslovima za izdavanje licenci i kvalifikacionih kartica vozača mijenja se i odgađa do isteka 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu, o čemu će Ministarstvo komunikacija i transporta informisati nadležne kontrolne organe.

Do tada je obavljanje međunarodnog prevoza putnika i robe dozvoljeno i prevoznicima koji posjeduju licence nadležnih organa entiteta i Brčko distrikta, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo komunikacija i transporta do isteka ovog roka zaduženo je da donese i objavi u "Službenom glasniku BiH" novi pravilnik o uslovima za izdavanje licenci i kvalifikacionih kartica vozača, te da uspostavi sistem provjere stručne osposobljenosti osobe odgovorne za prevoz i vozača u skladu sa ovim pravilnikom.

Ove zaključke Savjet ministara donio je zbog činjenice da još nije usvojen zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu kojim se, između ostalog, uređuju i pitanja licenciranja prevoznika.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, stavio je van snage Odluku o osnovama upotrebe elektronskog potpisa i pružanja usluga ovjeravanja iz 2009. godine jer su u međuvremenu doneseni novi propisi koji su usklađeni sa dostignutim napretkom u ovoj oblasti.

Savjet ministara podsjeća da je početkom 2017. godine donio tri pravilnika u ovoj oblasti, i to o bližim uslovima za izdavanje kvalifikovanih potvrda, o evidenciji ovjerilaca, kao i o mjerama i postupcima upotrebe i zaštite elektronskog potpisa, sredstava za formiranje elektronskog potpisa i sistema sertifikovanja, čime prestaje potreba za važenjem odluke iz 2009. godine.

Ministri su na današnjoj sjednici utvrdili i Prijedlog odluke o otkazivanju Konvencije o podzemnom radu za žene iz 1935. godine Međunarodne organizacije rada s ciljem usklađivanja ove oblasti sa Evropskom socijalnom poveljom.

BiH je nakon ratifikovanja Evropske socijalne povelje dužna da radno zakonodavstvo uskladi sa tom poveljom u dijelu koji se odnosi na rad, zapošljavanje i jednake mogućnosti u skladu za zaključkom Evropskog komiteta za socijalna prava. Zbog toga je potrebno ukinuti odredbe koje se odnose na zabranu rada ženama u rudnicima.

Ministarstvo civilnih poslova će Prijedlog odluke uskladiti sa mišljenjima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Kancelarije za zakonodavstvo i dostaviti je Predsjedništvu BiH u proceduru usvajanja.