Za pravoslavne vjernike danas je počeo višenedjeljni Vaskršnji ili Časni post, koji se završava praznikom vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom.

crkva pravoslavna

Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, koji pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog Mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.

Vaskršnji post je najvažniji za pravoslavne vjernike. Naziva se i Veliki, ne samo zbog dužine, već i zbog njegvog značaja. To je vrijeme našeg duhovnog pripremanja za najvažniji hrišćanski praznik – Vaskrsenje Isusa Hrista.

Da je taj post trajao četrdeset dana potvrđeno je na Prvom vaseljenskom saboru 325. godine u Nikeji, ali je postojao i ranije, a sabor je samo to ustanovio.

Dužina ovog posta nije slučajno određena. To ima veze sa četrdeset dana posta Mojsija na Sinaju kada je primio Deset zapovijesti (Knjiga Izlaska 34:28) i četrdeset dana posta Gospoda Isusa Hrista (Sv. Matej 4:1) prije nego što je počeo svoju mesijsku misiju.

Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je poslije krštenja u rijeci Jordan otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušenja koja mu je postavio Sotona.

Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.

Post je, kao što je poznato, uzdržavanje od mrsne hrane i prekomjernog jela i pića. Međutim, nejedenje mrsne hrane nije suština posta. Najvažnija odlika posta je uzdržavanje od rđavih i zlih djela, zatim činjenje dobrih djela i vježbanje u vrlini, praštanju, skromnosti, smirenju, u obuzdavanju svih tjelesnih strasti.

Post je ne samo tjelesno uzdržavanje, nego i duhovno.