Preživjeli i protjerani Srbi iz konjičkog sela Bradina održaće u srijedu, 25. maja, pomen u znak sjećanja na strašni dan prije 24 godine kada su zločinci iz redova muslimanskih i hrvatskih snaga spalili ovo i okolna sela.

selo bradina konjic

Tada su zločinci na najbrutalniji način ubili 48 srpskih civila, ostale protjerali i odveli u logore, a Hram Vaznesenja Gospodnjeg zapalili i srušili.

Paroh konjički jerej Milan Bužanin navodi za Srnu da je pokrovitelj ovogodišnjeg obilježavanja stradanja Srba iz Bradine predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

On ističe da bi u obnovljenom Hramu Svetu arhijerejsku liturgiju trebalo da služi NJegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, uz sasluženje sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.

Prema njegovim riječima, nakon liturgije biće služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježje srpskim žrtvama otadžbinskog rata u BiH, koji se nalazi u porti hrama.

Za tri dana, od 25. do 27. maja 1992. godine, bošnjački i hrvatski zločinci bacili su 26 tijela u jamu ispred pravoslavnog hrama u Bradini. U logorima su živote izgubila još 22 srpska civila, a za pet lica se i dalje traga.

Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova iz porodice Kuljanin, a stradali su i Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci.

Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa svojih ognjišta, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i crkva zapaljeni. Prije rata, u Bradini je bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika.

Za stravični zločin u Bradini još niko nije odgovarao.

Prema Srninim saznanjima, MUP Republike Srpske do sada je podnio šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u Bradini počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina.

Nakon istrage i prikupljenih dokaza, nepobitno je utvrđeno da su pripadnici muslimanskih oružanih snaga planirali, organizovali i izvršili akciju u kojoj su Bradina i okolna sela uništeni i etnički očišćeni od srpskog stanovništva.

Prema istom izvoru, 25. maja 1992. godine u Bradini je ubijeno najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, izvršeno je pet silovanja, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće.

Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa ognjišta, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i crkva zapaljeni.

Na taj način pripadnici muslimanskih oružanih formacija počinili su više krivičnih djela ratnog zločina protiv srpskog civilnog stanovništva, a dokazano je da se u slučaju Bradine i okolnih srpskih sela u opštini Konjic radi o udruženom zločinačkom poduhvatu, tvrdi policija Srpske.

Preživjeli Srbi iz Bradine svake godine sjećaju se da su se tih strašnih dana "saplitali o leševe najmilijih", kao i da je "komanda hrvatske i bošnjačke paravojske platila neka lica romske nacionalnosti koji su noge ubijenih vezali konopcima, a onda ih konjima vukli do bagerom iskopane jame ispred pravoslavne crkve u centru sela".

Hram Svetog Vaznesenja Hristovog u Bradini kod Konjica sagrađen je 1938. godine trudom i prilozima mještana na čelu sa tadašnjim parohom Jovanom Slomovićem porijeklom iz Čajniča.

Najveći ktitor je bio Vlad ili Vladimir Olšanski /porijeklom Čeh/, koji je bio inženjer na izgradnji željezničkog tunela u blizini hrama, pa je davao materijal i mašine koje su bile potrebne graditeljima.

Trudom nekadašnjih žitelja ovog mjesta koji sada žive u izbjeglištvu /većinom u Srbiji i drugim mjestima BiH, dok neki žive i u inostranstvu/, obnovljena je spoljašnost hrama i postavljen novi krov i na taj način spriječeno dalje propadanje.

Sveta liturgija služi se jednom godišnje, jer u Bradini ne živi više niko od pravoslavnih.