Analitička grupa "Ekonomist intelidžens junit" (EIU) objavila je najnoviji izvještaj pod nazivom "Evropa na granici pucanja", u kojem opisuje sedam ključnih problema koji ugrožavaju Evropsku uniju u ekonomskom i političkom smislu i koji bi mogli da dovedu do raspada EU.

krize evropske unije

Prvi na listi problema na koje ukazuje EIU, koja djeluje u okviru britanskog lista "Ekonomist", jeste pitanje ostanka Velike Britanije u EU, prenosi hrvatski portal Indeks.

Ako Velika Britanija bude glasala za napuštanje EU, to bi moglo da pokrene ekonomska i politička previranja, uglavnom kratkoročne prirode, upozorava EIU.

Očekuje se devalvacija valute i prije referenduma o nezavisnosti, zakazanog za 23. jun.

Glasanje za "bregzit" bi izazvalo novi pad, podstaknut i mogućim troškovima povezanih sa izlaskom iz Unije, navodi se u analizi.

Takva odluka bi u EU mogla da izazove krizu političke legitimnosti EU i podršku evroskeptičnim strankama unutar zemalja članica.
Sljedeći problem za EU je grčka dužnička kriza, navodi EIU i podsjeća da je Grčka pristala na teške uslove i štednju kako bi dokazala da radi na obnovi ekonomije i time sebi obezbijedila još finansijske pomoći.

Ipak, pitanje je da li bilo koja vlada može da provede mjere koje su neophodne za treći paket mjera pomoci. Izlazak Grčke iz evrozone bi značio ogroman politički neuspjeh bloka, sa mogućim destabilizujucim posljedicama, upozorava analitička grupa.

EIU dalje kao problem Unije navodi monetarnu politiku. Evrozona je zapela u predugom razdoblju niske inflacije koja je stvorila minimalni ekonomski napredak, navodi se u studiji.

Opcija koja je sada na stolu za razmatranje je takozvani "helikopterski novac". Radi se o tome da se, prema nobelovcu Miltonu Fridmanu, deflacija koja izaziva recesiju i pad kreditne aktivnosti, uz prateći rast nezaposlenosti, mora zaustaviti, makar i "bacanjem novca narodu iz helikoptera".

Ipak, ni posljednja akcija predsjednika Evropske centralne banke Marija Dragija, upumpavanje izmišljenog novca u evropski bankarski sastav nije pokrenula očekivanu privredu evrozone, navodi EIU.
Pad produktivnosti je sljedeći problem EU. Produktivnost rada u EU usporena je još od globalne finansijske krize i mala je vjerovatnoća da će pet najvećih ekonomija EU povratiti stopu produktivnosti koja je bila prije krize.

U Španiji i Italiji produktivnost stagnira od 2014, a tek blagi oporavak očekuje se u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji u periodu od 2016. do 2020.

EIU dalje navodi napetost izmedu Evropske unije i Rusije.

Širenje zapadnog uticaja na post-sovjetskom prostoru Rusija doživljava kao moguću prijetnju, ukazuje EIU.

EU je na te probleme slabo pripremljena, posebno zbog neslaganja unutar EU kad se radi o težini tih problema. Konsenzus o uvodenju ekonomskih sankcija postignut je tek nakon obaranja putničkog aviona iznad istočne Ukrajine. Nakon toga određeni lideri EU počeli su javno da pozivaju na ublažavanje sankcija, navodi se u izvještaju.

Problemi evropskih demokratija su sljedeći na listi najvećih problema za EU. Dosad je politički stranački sistem funkcionisao, ali je sada on slomljen, tvrdi EIU.

Vrijeme masovnih stranaka i demokratije je prošlo, pa dolaze novi problemi za one koji žele da oforme vlade. Rezultat je produženje perioda političke podijeljenosti i nestabilnosti vlada, ukazuje studija.

Na kraju, kao jedan od najvećih problema za EU "Ekonomist intelidžens junit" navodi migrantsku krizu.

Migrantska kriza koja je zavladala Evropom i pritom je podijelila najgora je kriza te vrste od Drugog svjetskog rata. Više od milion izbjeglica pristiglo je u Evropu, dok se EU i dalje muči da riješi problem na najbezbolniji mogući način.

Sporazum EU - Turska kupio je malo prostora za disanje, ali se suočava sa vanrednim političkim, pravnim i praktičnim problemima. Ali, ako to propadne, EU je opet u problemima, zaključuje EIU.