U Gacku je danas služen parastos i osveštan centralni spomenik srpskim žrtvama sa područja opštine Konjic, stradalim u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Spomenik, u obliku otvorene knjige, postavljen je u porti stare Crkve Svete Trojice u Gacku, a otkrili su ga članovi porodica poginulih Konjičana.
Na spomeniku su upisana 382 imena žitelja Konjica, među kojima je bilo i djece.
Parastos je, u prisustvu velikog broja članova porodica poginulih i gostiju, služio NJegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije sa sveštenstvom Eparhije.
U prigodnoj besjedi vladika Grigorije je podsjetio na veliku žrtvu Konjičana, ističući da je žrtva Srba iz doline Neretve jedna od najslavnijih žrtava ovoga rata za Republiku Srpsku. "Ono što nam služi na čast jeste da smo mi malo gdje i malo nad kim činili zločine i progonstva kao što je nad nama činjeno. Cijelu dolinu Neretve koju smo nastanjivali kroz vijekove smo izgubili, ne našom slabošću i nemoći, nego tuđim odlukama i slabostima", rekao je vladika Grigorije, navodeći da je možda slična toj žrtva Srba iz doline Bosne, odakle je i njegovo porijeklo.
Iako su svi ti hrabri ljudi, kako je rekao vladika, znali da su njive njihovih predaka u tuđim rukama, borili su se do kraja, jer su znali da one pripadaju njima.
"U ovom svijetu niko nije prošao bez krsta, ali sa Hristovim krstom sve biva i jeste drugačije. Svi smo mi u Hercegovini pomišljali da u ovom ratu i nakon rata neće biti spomenika sa mnogobrojnim imenima. Neki su govorili da nismo u ovom ratu stradali kao u onom, a meni se čini da je to naivno razmišljanje. Mi u Hercegovini smo stradali i ovoga rata, kao i onoga", rekao je vladika Grigorije.
Okupljenim porodicama poginulih Konjičana vladika je poručio da se nikada i ni na jednom mjestu ne osjećaju kao manjina već kao veliki ljudi, što i jesu, koji su prepoznatljivi po svojoj kuluri, vrednoći i po tome što vole svoj Konjic.
"Biti Konjičanin bilo gdje da ste je uzvišeno, a na to uzvišenje vas ne podiže nikakva vaša sujeta nego vas podižu ova imena napisana na spomeniku", rekao je vladika Grigorije.
On je poručio da je za Hercegovce, poslije svih žrtava i svih krstova, svih jama i svih mučenja i mučenika nedopustivo da budu slabi, već da budu jaki, snažni i da budu jedinstveni i zagrljeni kao što su oni napisani na ploči zagrljeni u žrtvi, krstu, u slavi i u časti.
"Ono što je važno jeste da je spomenik podignut na sred Hercegovine, da uvijek možemo da ga vidimo, da se opomenemo, da dolazimo da se Bogu molimo i da razgaramo u našim srcima vjeru, ljubav, slobodu i hrabrost, ono što je oličenje onih ljudi čija su imena zapisana na ploči", rekao je vladika Grigorije.
Od ukupno upisanih imena, 166 je poginulih boraca Druge lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske iz Konjica, devet dobrovoljaca, 35 boraca ubijenih u logorima Čelebići i Musala, 13 pripadnika drugih ratnih jedinica poginulih na teritoriji opštine Konjic, 24 Konjičanina poginula u odbrambeno-otadžbinskom ratu širom Republike Srpske i 135 civilnih žrtava sa područja te opštine.
Porodice poginulih boraca su jedinstvenog mišljenja da ih spaja velika tuga i bol koji nikada neće prestati.
Milisav Građić, otac dva poginula sina, kaže da tuga samo raste i da ne prestaje, te da je ovaj spomenik opomena da Srbima slobodu niko nije dao niti poklonio.
On je, stojeći ispred spomenika, pozvao sve političare da se ne svađaju, već da u miru rade i donose odluke, kako ovi spomenici, borba i žrtve srpskog naroda jednog dana ne izgube smisao.
U ime Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ obratio se Svetozar Aćimović, predsjednik BORS-a istočne Hercegovine, ukazujući da je u vrijeme odbrambeno-otadžbinskog rata na području Konjica počinjen strašni zločin.
"Ovi ljudi, čija imena se nalaze na spomeniku, nisu ginuli kao osvajači već braneći svoja imanja, kuće, svoju nejač i goli život", rekao je Aćimović, dodajući da su mnogi od njih odvedeni u logore gdje su zvjerski mučeni.
Prisutnima se obratio i pukovnik u penziji Milenko Lalović, koji je istakao da je ovaj spomenik "naša duhovna hrana i izvor smjelosti, volje, odlučnosti i hrabrosti za vječitu borbu za Republiku Srpsku".
O hrabrim Konjičanima i stradanju ovog stanovništva u proteklom ratu govorio je predsjednik Udruženja Konjičana Zoran Pologoš, kao i zamjenik načelnika opštine Gacko Radoica Antunović.
Republičke i druge brojne delegacije položile su cvijeće na spomenik žrtvama sa područja Konjica.
Otkrivanju spomenika prisustvovao je veliki broj porodica poginulih Konjičana, narodni poslanici sa područja Hercegovine, te predstavnici političkog i privrednog života regije.
Šta Vi mislite o ovome?