NJegovo preosveštenstvo vladika zahumsko- hercegovački i primorski Grigorije rekao je danas da neće biti dobro ni po ljude ni po crkvu ukoliko se ne bude svim snagama ustalo protiv monopola nad teologijom, duhovnošću, a samim tim i nad crkvom.
Govoreći na simpozijumu o temi "Akademska teologija: problem određenja i njenog mjesta u crkvi", vladika Grigorije je istakao da se od akademskih teologa očekuje apsolutna posvećenost i profesionalizam, istančanosti i preciznost, jer njihove greške mogu biti kobne.
Govoreći o mogućem sukobu akademizma i duhovnosti, vladika Grigorije je rekao da nema ništa tužnije ukoliko je to istinito, pogotovo ako je riječ o ljudima u crkvi.
"I jedni i drugi treba da imaju istu tačku oslonca, a to je smireno traženje istine. Ako postoji takav sukob, tu zasigurno jedna ili druga strana nema nikakvu šansu da ne zaluta ili da se ne nađe na stranputici", istakao je vladika Grigorije.
Navodeći da se često akademski obrazovani ljudi kritikuju za elitizam, vladika Grigorije je rekao da nigdje nije sreo tako izražen elitizam kao kod nekih duhovnika-monaha, sveštenika, čije je neznanje i neobrazovanje zapanjujuće.
"S druge strane, na elitizam kod akademskih obrazovanih bogoslova nailazimo samo tamo gdje postoji umišljeno znanje i svijest o sopstvenoj veličini, a nailazio sam i na ozbiljno smirene ljude, vrhunske poznavaoce bogoslovlja čije rasuđivanje može da otkrije tajnu, da nam bude od pomoći", rekao je vladika Grigorije.
On kaže da bi susret, a ne sukob duhovnika i akademskih teologa bio jedini put u korist crkve, ali i na spasenje njihovih duša.
Na pitanje da li mogu akademski teolozi dobiti značajnu ulogu u donošenju važnih odluka u crkvi, vladika Grigorije je rekao da mogu, ali da je problematično i što vidi kao devijaciju postojanje permanentnog pokušaja monopola nad teologijom, nad duhovnošću, a samim tim i nad crkvom, iz čega, kako je istakao proizilazi tendencija monopola nad ljudima i njihovim dušama.
"Protiv toga bismo trebali ustati svim snagama, inače neće biti dobro ni po ljude, ni po crkvu, samim tim ni po nas", rekao je vladika Grigorije.
Profesor Vladan Perišić rekao je da akademska teologija nikada nije dovoljno crkvena za ljude u crkvi i da nikada nije dovoljno akademska za ljude na univerzitetu.
"Ako je to bilo tako 2000 godina, ne vjerujem da će to sutra biti drugačije. Uvijek će oni koji se na akademski način bave teologijom biti barem od nekih ili mnogih krugova nerado prihvaćeni i u crkvi i na univerzitetu", istakao je Perišić.
On je istakao da od unapređivanja akademske teologije koristi može da ima i crkva i akademija, samo ukoliko oni koji zastupaju takvo jedno bavljenje teologijom smognu hrabrosti uma i volje da čvrsto stoje iza svojih stavova.
Akademik profesor Vladimir Premec rekao je da se ne kože poreći sukob između itelektualizma i duhovnosti, ali da je on vještački.
Moderator sesije bio je Marko Vilotić.
U drugom dijelu prvog dana simpozijuma o temu "Teologija i nauka" govoriće profesor Aleksej Tarasjev i đakon Zdravko Jovanović, a moderator je Andrej Jeftić.
U Trebinju je danas počeo treći godišnji skup pod nazivom "Teologija u javnoj sferi", koji će, u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, trajati do nedjelje, 7. februara.
Šta Vi mislite o ovome?