SVAKI SRBIN MORA DA ZNA: Zašto se sječe Badnjak i kako se unosi u kuću!

Izvor: kurir.rs Foto: kurir.rs
TREBINJELIVE 06. 01. 2016. - 9:22h

Badnjak se siječe prije izlaska sunca. Domaćin sa sinovima ili unucima ide u šumu da siječe badnjak, jer je obavezno da ide neko ko je mlad.

Badnjaci obicaji

Drvo koje se bira za badnjak je skoro uvijek mladi hrast ili cer. Veoma rijetko, ako je takav predio, bira se jela ili bor.

Bira se mlado i pravo stablo, veličine tolike da ga domaćin na ramenu može donijeti kući. Prije nego što ga posječe, domaćin mu se obraća kao da se radi o živoj osobi “Dobro jutro badnjače i čestit ti Božić”, piše opanak.rs.

U nekim krajevima domaćin prvo prinosi darove badnjaku, vino ili med, pa potom pristupa sječi. Prvi udar sjekirom je sa istoka. Badnjak treba isjeći iz tri puta.

Ponegdje se treći udarac zadaje sa zapada da bi badnjak pao ka istoku i dočekuje se na rame. Negdje se pak pušta da padne nepresječen u potpunosti. Tada se lomljenjem, uvrtanjem i sukanjem odvoji od korijena a taj lomljeni dio se zove brada.

Iver koji izlijeće od badnjaka ima posebno značenje. U nekim krajevima pokušavaju da ga hvataju u vazduhu dok izlijeće.

Iver se koristi u mnoge svrhe. U nekim krajevima ga stavljaju među karlice- posude gdje se drži kajmak “da bi kajmak bio debeo kao iver” ili među košnice da pčele budu zaštićene od zla ili u vodu koju potom smatraju ljekovitom.

Kada se za badnjak ide organizovano, ispred sela, tada se prangijama i puškama oglasi odlazak u šumu, izabere u šumi hrast koji se prethodno osvješta i zalije vinom i medom.

Pored čeza ili kočija momci jašu neosedlane konje i čine veliku veselu povorku koja glasno objavljuje svoj odlazak po badnjak.

Badnjak preko dana stoji napolju. U nekim dijelovima Srbije ga oblače u košulju. Uveče, pred večeru, unosi se u kuću uz ritual. Kada ga domaćin unosi u kuću, zajedno sa slamom, domaćica ga posipa žitom, a domaćin ga stavlja uz ognjište.

Badnjak se, u nekim krajevima,  prvo cjeliva i maže medom. Potom se pali i pristupa se “džaranju”. To je običaj čačkanja i raspaljivanja plamena koji je kod hrasta karakterističan po iskrama koje iskaču iz plamena.

Hrišćanska simbolika badnjaka

Badnjak simboliše hrast koji su pastiri donijeli u vitlejemsku pećinu gdje je rođen Isus i koje je pravedni Josif založio da ugrijeje hladnu pećinu. Varnice koje su poletjele u nebo su najavile poseban događaj. Takođe, badnjak je najava Časnog krsta Hristovog.

Paganska simbolika badnjaka

Prema istoričaru religije  Čajkanoviću, badnjak predstavlja božanstvo svoje vrste koje se spaljuje da bi ponovo oživjelo.

Prema Drobnjakoviću, on je bitan momenat što se pri Badnjoj večeri prizivaju “domaći pokojnici” što govori o vezi sa kultom pokojnika. Pogotovo što je trpeza posna, služi se na slami i ne posprema se tri dana već samo dodaje.

Drugi  autori ističu posebnu ulogu badnjaka kao neku vrstu zaštitnika ognjišta.

Badnjak je povezan sa sunčevim ciklusom i potiče iz kulta poštovanja sunca. Spaljivanjem hrasta (svetog drveta) se iz vatre rađalo novo sunce i zato je proslavljano u krugu ognjišta.

Badnjak kod drugih naroda

Iako se misli da je kult badnjaka autentično slovenski, on je raširen svuda po Evropi.

Više autora tvrdi da je poznato da su Kelti palili hrast kao dio kulta čekanja sljedećeg ljeta. Od njih je to ostalo prisutno dugo na britanskim ostrvima a poznato je među mnogim evropskim narodima.

Srbi i Rusini lože badnjak. Rusi i Bugari lože jelku, a nekada su ložili hrast (Bugari su ga zvali bdnik). Francuzi kao badnjak lože trešnjino drvo.

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja