Sveti Sava je 1212. godine sačinio Zakonopravilo sa ciljem da za potrebe srpske crkve i srpske feudalne države priredi i prevede Nomokanon s tumačenjima. To je bio prvi 'ustav Srbije' i jedan od najstarijih ustavnih dokumenata na svijetu.

zakonopravilo svetog save

Zanimljivo je to da je prema odredbama Zakonopravila Svetog Save živjela i ruska carevina 355 godina, a od iste knjige je zasnovano anglikansko i kasnije i saksonsko pravo, a na njoj počivaju ustavi nekoliko država EU.

Treba imati na umu da je to i najznačajnija knjiga u Srba poslije Biblije. Zakonopravilo je zbornik crkvenih i pravnih propisa, koje je priredio Sveti Sava.

Usvojen je na saboru u manastiru Žiča 1221. godine, kao najviši crkveni i državni pravni akt. Pošto su kanoni Crkve umnogome regulisali život podanika, Savina kompilacija se u znatnoj mjeri odnosila na oblast koju danas smatramo građanskim pravom. Zakonopravilo ili Krmčija je regulisalo veoma veliku oblast društvenih odnosa kako crkvenih, tako i građanskih.

Savinom verzijom Nomokanona Crkva i država u Raškoj su načinjeni ravnopravnim partnerima, tako što to su izbačeni vizantijski zakonski tekstovi (Ekloga, Epanagoga i komentari Balsamona iz 12. vijeka) koji podređuju crkvu državi. Sava je u Nomokanonu naveo i Atanasijev popis kanonskih knjiga, kako bi spriječio upotrebu slovenskih apokrifa.

Dio Zakonopravila koji se odnosio na crkveno pravo sačinjavali su: Sinopsis Stefana Efeskog, Nomokanon Jovana Sholastika, Nomokanon u 14 naslova, Pravila svetih apostola, Pravila svetih otaca, Odluke Vaseljenskih i Pomjesnih sabora i Mojsijevo zakonodavstvo (3. i 5. knjiga Mojsijeva).

Dio koji se odnosio na Građansko pravo sačinjavali su: Izvodi iz Novela Justinijanovih (oko 550), pravni zbornik koji je sastavio Jovan Sholastik, Collectio tripartita, zbirka zakona iz Justinijanovog zakonodavstva i Prohiron (Zakon gradski) iz 879. godine, zbornik vizantijskog građanskog, krivičnog i procesnog prava.

Presađivanjem (recepcijom) rimsko-vizantijskog prava Srbija je postala sastavni deo evropske i hrišćanske civilizacije.

Još u 13. vijeku Zakonopravilo je prenijeto u Bugarsku, a zatim u Rusiju. Štampano je u Moskvi 1650. i 1653. godine. Od 17. vijeka Srbi se služe Savinim Zakonopravilom u ruskim štampanim izdanjima. Od Rusa primljen je naziv Krmčija, koji ukazuje da se Nomokanonom krmari brod crkveni.

Zakonopravilo je imalo 70 glava: šest uvodnih, 44 crkvenog prava i 20 svetovnog prava.Ono nije samo puki prevod vizantijskih građanskih i crkvenih pravnih akata, nego sadrži i tumačenja koja je napisao Sveti Sava.

Sava je u svoje Zakonopravilo unio i brojne propise o zaštiti siromašnih, obespravljenih i ugroženih slojeva društva. U njemu je naglasio skladan odnos između duhovne i svetovne vlasti.

Takođe, Zakonopravilo je poslužilo kao osnova zakonodavstvu srpskih vladara, uključujući i Dušanov Zakonik.

Sačuvano je više prepisa Savinog Zakonopravila:

• Ilovički prepis je nastao 1262. godine u manastiru Svetog Arhanđela Mihaila na Ilovici, današnji manastir Svetih Arhanđela kod Tivta, gdje se nalazilo sjedište Zetske episkopije. Pisan je na pregamentu i ima 398 listova. Čuva se u biblioteci Akademije Nauka u Zagrebu.

• Raški prepis je nastao 1305. godine u Petrovoj crkvi u Rasu. Pisan je na pergamentu i ima 427 listova. Čuva se u Istorijskom muzeju u Moskvi.

• Dečanski prepis je nastao oko 1340. godine. Pisan je na tankom pergamentu i ima 284 listova. Čuva se u biblioteci manastira Dečani.

• Pčinjski prepis je nastao oko 1370. godine. Pisan je na hartiji, u kožnom je povezu i ima 305 listova. Čuva se u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu.

• Morački prepis je nastao oko 1615. godine. Pisan je na hartiji i ima 347 listova. Čuva se u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.

Najstariji sačuvani prepis, takozvani Ilovički prepis – nastao je 1262. godine i sada se nalazi u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, nekadašnjoj Jugoslovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a prema pojedinim tvrdnjama istoričara, čak i hrvatskih, njega je tamo odnio ustaša i krvnik Ante Pavelić.

Ovaj prepis nastao je u manastiru Svetog Arhanđela Mihaila na Miholjskoj Prevlaci. Pisan je na pregamentu i ima 398 listova…

Izdavačka kuća Mitropolije dabrobosanske „Dabar“ je, nakon dvije godine rada, uspješno završila projekat fototipskog izdanja sarajevskog prepisa Zakonopravila Svetog Save.