EVROPSKI LIDERI U BRISELU Ovo je 17 tačaka za rješavanje migrantske krize

Izvor: Agencije Foto: Agencije
TREBINJELIVE 26. 10. 2015. - 8:49h

Lideri 13 zemalja Evrope saglasili su se na mini-samitu u Briselu o nizu mjera, odnosno 17 tačaka, za rješavanje migrantske krize, a njemačka kancelarka Angela Merkel posebno je istakla pozitivan doprinos Srbije.

lideri evrope samit brisel migrantska krza

„Srbija i Slovenija su bile veoma konstruktivne“, izjavila je Merkel, koja je sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem i šefovima država i vlada Grčke, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Luksemburga i Holandije raspravljala o upravljanju izbjegličkom krizom.

„Ovo je bio lakmus test za Evropsku uniju“, rekla je Merkel na konferenciji za novinare nakon samita o zapadnobalkanskoj ruti migranata u sjedištu Evropske komisije, koji je počeo u nedjelju popodne, a završio se nešto poslije ponoći.

Njemačka kancelarka je rekla da je krajnji cilj sastanka bio da se olakšaju patnje velikog broja migranata iz Sirije i Avganistana, koji preko Zapadnog Balkana pokušavaju da se domognu Evrope i da dosadašnja praksa nije uvijek bila u skladu sa evropskim vrijednostima.

„Vanredna situacija zahtjeva vanredne mjere, a sada se bolje razumijemo“, kazala je Merkel i navela da je tokom sastanka dogovoreno da se duž balkanske trase otvore mjesta za prijem dodatnih 100.000 izbeglica, od kojih će polovina biti u Grčkoj, a polovina u državama Zapadnog Balkana.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić ranije je večeras rekao novinarima u Briselu da je Srbija spremna da ponese svoj dio tereta i da će prihvatiti kvotu izbieglica iako nije članica EU, ali da ta kvota još nije utvrđena.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je poslije samita ocijenio da su lideri koji su na njemu učestvovali postali svhesni svoje odgovornosti i naveo da su tri glavna izazova bili sprečavanje humanitarne krize, usporavanje plime migranata duž balkanske trase i jačanje kontrole evropskih granica.

Prebacivanje migranata od jedne do druge granice mora da stane, kazao je Junker, rekavši da su usvojene miere uključuju efikasniju registraciju migranata i redovnu razmienu informacija o njima između pojedinačnih država i sa Evropskom komisijom.

„Zadovoljan sam što je samit protekao u evropskom duhu, a sada slijedi da se ono što smo se dogovorili primjeni“, rekao je Junker.

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Antonio Gutereš, koji je takođe učestvovao na samitu, naglasio je da je veoma zabrinut zbog predstojeće zima i da je od vitalne važnosti da Evropa ostane kontinent azila.

„To nije pitanje izbora, nego obaveza, ali oni koji ne ispunjavaju uslove za azil moraju biti vraćeni u zemlju porijekla“, kazao je Gutereš i ukazao na to da se prilikom readmisije mora voditi računa da se to čini uz puno poštovanja prava na ljudsko dostojanstvo.

Merkel, Junker i Gutereš su izjavili da su svjesni da je plan od 17 tačaka koji je sinoć dogovoren nedovoljan da se migrantska kriza riješi, ali da je riječ o ključnom prvom koraku, nakon koga će uslijediti mjere za dugoročno rješenje migrantske krize.

U nastavku pročitajte kojih to 17 tačaka je usvojeno u Briselu:

  1. Uspostavljanje kontaktnih tačaka u roku od 24 sata kako bi se omogućila dnevna razmjena informacija i koordinacija u cilju kontrolisanog i ravnometnog kretanja ljudi duž balkanske rute.
  2. Dostavljanje procjene potreba za pomoć od Evropske unije u roku od 24 sata.
  3. Ograničavanje sporednih kretanja – Izbjeglice i migrante ne treba premiještati na granicu druge zemlje regiona bez prethodnog informisanja susjedne države.
  4. Povećavanje kapaciteta kako bi se obezbijedili privremeni smještaj, hrana i sanitarno-zdravstvena zaštita.
  5. Grčka treba da uveća prihvatne kapacitete za 30.000 mjesta do kraja godine, dok bi UNHCR trebalo da obezbijedi bar još 20.000 mjesta u toj zemlji, što je preduslov da bi plan hitne relokacije izbjeglica funkcionisao. Očekuje se finansijska pomoć za Grčku i UNHCR.
  6. Saradnja sa UNHCR-om koji će podržavati povećanje prihvatnih kapaciteta za 50.000 mjesta u zemljama duž balkanske rute.
  7. Saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama, poput Evropske investicone banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Banke Vijeća Evrope, koje su spremne da finansijski podrže zemlje duž balkanske rute.
  8. Obezbjeđivanje punih kapaciteta za registrciju dolazaka, uz maksimalnu upotrebu biometrijskih podataka.
  9. Razmjena informacija o tokovima i broju izbjeglica i, ukoliko je potrebno, informacija o svim pristiglim izbjeglicama i migrantima na teritoriji jedne države.
  10. Saradnja sa agencijama EU kako bi se uspostavila pomenuta razmjena infromacija.
  11. Pojačavanje nacionalnih i koordinisanih napora kako bi se migranti kojima nije potrebna međunarodna zaštita vratili u zemlje porijekla u saradnji sa Frontexom.
  12. Saradnja sa Evropskom komisijom i Frontexom kako bi se ubrzala praktična saradnja u vezi sa readmisijom u treće zemlje, naročito sa Afganistanom, Bangladešom i Pakistanom. Komisija treba da radi na implementaciji postojećih ugovora o readmisiji i da počne da radi na novim sporazumima o readmisiji sa relevantnim državama.
  13. Povećanje napora u zaštiti granica, uključujući: finaliziranje i implementaciju akcionog plana EU i Turske; iskorištavanje potencijala ugovora o readmisiji između EU i Turske; ojačavanje pomorske operacije Posejdon u Grčkoj; pojačavanje Frontexove podrške na granici Bugarske i Turske; jačanje granične saradnje Grčke i Makedonije uz podršku UNHCR-a; Grčka, Makedonija i Albanija moraju da pojačaju upravljanje spoljnom granicom, uz Frontexovu podršku registraciji u Grčkoj; saradnja sa Frontexom u nadzoru prelazaka srbijansko-hrvatske granice, uz registraciju i uzimanje otisaka prstiju; slanje 400 policajaca u Sloveniju u roku od nedjelju dana; jačanje Frontexove mreže za procijenu rizika na zapadnom Balkanu kroz intenzivno slanje izvještaja svih država; upotreba RABIT mehanizma gdje za to ima potrebe.
  14. Odbijanje ulaksa građanima trećih zemalja koji ne potvrde želju da zatraže međunarodnu zaštitu.
  15. Jačanje akcija protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, uz podršku Europola, Frontexa i Interpola.
  16. Korištenje svih mogućih sredstava komunikacije kako bi se izbjeglice i migranti informisali o svojim pravima i obavezama, a naročito o posljedicama odbijanja da se registruju, ostave otiske prstiju ili odbiju da zatraže zaštitu tamo gdje se trenutno nalaze.
  17. Nadzor sprovođenja ovih mjera na nedjeljnoj bazi. Komisija će uspostaviti koordinaciju za nacionalnim tačkama komunikacije.
TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
7.000+
dnevnih
posjeta
220.000+
mjesečnih
čitanja
520.000+
mjesečnih
pregleda stranica
17.600+
fejsbuk
sviđanja