Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas obilježava Crkvenu Novu godinu. Na današnji dan praznuje se i spomen na Prepodobnog Simeona Stolpnika.

crkva pravoslavna

U starokalendarskim pravoslavnim crkvama, kakva je i naša, koja se pridržava Julijanskog kalendara, danas počinje nova, liturgijska godina. U većini drugih pravoslavnih crkava počela je 1. septembra.

Danas se u hramovima moli Gospodu da blagoslovi "vijenac godine" - da sačuva pravoslavlje u miru, da tok godine protekne dobro, da gradove Bog sačuva nepovrijeđene, da hristoljubivog vladara zemlje zaštiti i daruje mu pobjedu nad protivnicima.

Takođe se moli za pobjedu nad krivoverstvom, za plodove zemaljske, zdrav vazduh, kišu sa nebesa, za izbavljenje od svih nevolja...

Tokom istorije hrišćanstva nije bilo jedinstvenosti o tome od kada treba računati početak godine.

Nekada je to bio mart mjesec, potom Vaskrs.

Sveti Amvrosije Mediolanski kaže da godinu treba početi septembra mjeseca u slavu svetoga cara Konstantina, rođenog u Nišu.

U Vizantiji je još dugo bilo dvoumljenja.

Prvi i šesti Vaseljenski sabori smatraju da je dobro da se početak godine stavi u septembru, nalazeći za to biblijsko opravdanje. Jer, oko praznika jevrejske Nove godine (Roš Hašana), koja je bila prije nekoliko dana, Isus Hristos, ušavši u sinagogu, oglasio je godinu milosti Gospodnje.

Do vremena cara Dušana, kod nas je bilo dokumenata u kojima godina počinje marta mjeseca.

Crkva smatra da je Hristos rođen 5508. godine po stvaranju svijeta. U označavanju jedne godine značaj imaju i druge oznake, njih pominju samo vrlo rijetki i precizni crkveni kalendari.

Sve se zapravo ponavlja u ciklusu od 532 godine.

Početak godine je zapravo početak jednog indikta, njih ima 15.

Značajan je i "krug sunca", njih ima 28.

"Ciklus mjeseca" se ponavlja na 19 godina, navela je Vjerska informativna agencija (VIA).

Od današnjeg dana u našem narodu počinje setva, u nekim krajevima se nosi sjeme u crkvu da se osveti.

Pojedini rodovi danas slave krsnu slavu.