U trebinjskom selu Glavska danas je proslavljena slava hrama - Prenos moštiju svetog arhiđakona Stefana.

Selo glavska proslava krsne slave

Mještani ovog sela, svake godine, zajedno sa rodbinom i prijateljima proslave krsnu slavu svoje crkve. Tako je bilo i danas.

Više desetina mještana i njihovih prijatelja okupilo se na svetoj liturgiji koju je predvodio sveštenik Momčilo Pejičić. Poslije bogosluženja, ispred crkvenog odbora, prisutne je uz zdravicu pozdravio Slavko Milišić.

Za sve prisutne mještani su pripremili posnu trpezu, uz koju se nastavila proslava ovog praznika.

Crkva svetog arhiđakona Stefana je srednjovjekovna crkva, što potvrđuju brojne srednjovjekovne grobnice – ploče.

Prema narodnom predanju, koje se često pokazalo tačnim kada su u pitanju crkve južne Hercegovine, ova crkva puno je starija. Kao i većina crkava ovog kraja, i crkva svetog arhiđakona Stefana i groblje oko nje, oštećena je i oskrnavljena u ratu 1991 – 1995 od Hrvatske vojske.

Poslije rata, crkva i groblje su više godina obnavljani, da bi 2014. godine obnovljena crkva bila osveštana.

Trebinjsko naselje Glavska u istorijskim izvorima navodi se kao važno mjesto, često spominjano tokom sporova i sukoba između Trebinja i Dubrovnika u prošlosti. Pored sela prolazio je rimski put iz Cavtata preko Glavske, Poljica, Trebinjskog polja i Trebinja, dalje na sjever.

Glavska se 1436. godine nalazila u posjedu srpske (trebinjske) vlastele Pavlovića. U Srednjem vijeku u Glavskoj je živjela srpska (trebinjska) vlastela Starčić, za koje se kaže da su bili najbliži susjedi, ali i najveći protivnici Dubrovnika.

Selo glavska proslava krsne slave

Spominju se u dubrovačkoj arhivskoj građi preko 100. godina, kao na primjer vlastelin Baljin Starčić, 27. 10. 1427. godine, zbog sukoba u vezi granica posjeda ove porodice u Konavlima.

Mladoš Mlađenović iz Glavske u Površi spominje se 28.9.1449. godine. Godine 1468/69. u Glavskoj se navodi 14. kuća, šestoro neoženjenih, kao i godišnji porez od 1.200 akči.

Godine 1475/77. u posjedu vlastelina (spahije) Mladuša Starčića nalazilo se čitavo selo Glavska. On se navodi i kao laki oklopnik u slučaju rata. Iste godine u Glavskoj se spominju Ostoja Tarsić i njegovi sinovi Dobrašin i Dobrovoj.

Poslije Trebinja, 1466. godine, sela Police, Glavska i Gola Glavica padaju pod tursku vlast.

Godine 1475/77. u Glavskoj se uzimala desetina od bostana i desetina na pčele.

Po V. Palavestri, Glavska je jedno od mjesta u kome su održavana suđenja u sporovima između Trebinja i Dubrovnika.

Selo glavska proslava krsne slave