Velike prirodne nepogode, ratovi i sukobi su krize s kojima se čovječanstvo nosi u ovim trenucima, ali šta je s budućim generacijama? Šta je s s katastrofalnim događajima koji bi u budućnosti mogli da prekinu istoriju čovječanstva na Zemlji?

covjecanstvo

Da čovječanstvo izumre, posljedice bi bile nesagledive, ne samo po našu planetu, već moguće i po sam svemir. Nestalo bi sve što bi čovjek postigao do tog trenutka, sve znanje i sav potencijal budućih genracija nepovratno bi nestali. Zbog toga čovječanstvo sebi ne može da dozvoli neuspjeh u prevenciji mogućih rizika po svoju egzistenciju.

Iz trenutne perspektive, čovječanstvu u budućnosti prijete sljedeći scenariji, koje prenosi iflscience.com.

1. Nuklearni rat

Bila bi potpuna greška misliti da je nuklearni rat nemoguć, bez obzira na to što su dosad upotrijebljene ‘samo’ dve nuklearne bombe protiv ljudi, i što su zalihe nuklearnog naoružanja manje nego u periodu Hladnog rata.

Nuklearni rat između svjetskih supersila značio bi smrt za stotine miliona ljudi, što direktne, što kao rezultat njegovih posljedica.

Međutim, iako bi u pitanju bila katastrofa nezamislivih razmjera, samo po sebi, to ne bi označilo kraj čovječanstva.

Efekti radijacije atomskih bombi često se prenaglašavaju, jer dok su lokalno smrtonosni, globalno nemaju takav efekt, a i radijacija nakon detonacije atomske bombe u relativno kratkom vremenskom roku gubi intenzitet.

Prava prijetnja bila bi nuklearna zima, odnosno prašina koja bi se uzdigla u atmosferu i koja bi blokirala sunce na period od nekoliko godina. To bi uticalo na globalnu poljoprivredu, a time bi prouzrokovalo i glad milijardi ljudi, kao i rizik od raznoraznih bolesti i druge popratne posljedice.

2. Pandemija prouzrokovana bioinženjeringom

Prirodne pandemije ubile su više ljudi nego ratovi, ali imaju slabo izgled da postanu čovjekova egzistencijalna prijetnja, jer se obično nađe neko ko je otporan ili imun na patogen, a time i potomci takvih osoba imaju velike šanse da budu još otporniji ili naslijede imunitet od roditelja.

Evolucija jednostavno ne favorizuje parazite koji ubijaju organizam svojih domaćina pa je stoga, na primer, sifilis prešao iz smrtonosnog ubice u hroničnu bolest.

Rizik da neko u ovom trenutku namjerno oslobodi smrtonosni patogen jeste vrlo mali. Ali, kako biotehnologija postaje sve naprednija i jeftinija, više grupa imaće mogućnost da napravi neku smrtonosnu bolest.

Dok su šanse za korišćenje smrtonosnih virusa i bakterija kao oružja vrlo male, to ne znači da je cijela stvar nemoguća. Koliko puta ste negdje čuli izreku da bi svijet bio bolji bez ljudi?

3. Superinteligencija

Inteligencija bazirana na softveru može vrlo brzo da evoluira, od nivoa ispod čovjeka, do nečeg nevjerovatno moćnog. Dok se biološka inteligencija ne može jednostavno nadograditi, nadogradnjom računara kroz tehnološki razvoj, otvara se prostor sve bržim i bržim procesorima, koji mogu u djeliću sekunde da obrade nezamislivu količinu podataka.

Stručnjaci pretpostavljaju da bi super inteligencija mogla da postane moguća kad softver postane dovoljno dobar da počne da proizvodi bolji softver. Da se takav skok i dogodi, stvorila bi se odjednom i ogromna razlika u potencijalnoj moći pametnog sistema i ostatka svijeta. Ako se ciljevi ne bi uskladili prije toga, to bi bio recept za globalnu katastrofu.

Ali, niko zapravo ne zna da li su nagle i moćne eksplozije inteligencije moguće, a nemamo ni pravu ideju koliko bi opasne mogle da budu različite forme super inteligencije ili kako bi strategija njihovog smanjivanja radila. Od svih rizika na listi, super inteligencija ima najveći potencijal da bude ili masivan rizik, ili samo ‘fatamorgana’.

4. Nanotehnologija

Nanotehnologija podrazumeva kontrolu materije s preciznošću na nivou atoma i molekula, što samo posebi nije opasno - štaviše, vrlo je korisno i vrlo iskoristivo u praksi. Ali, baš kao i kod bioinženjeringa, nanotehnologija je jednako sklona zlopotrebama, protiv kojih bi se bilo vrlo teško boriti.

Pod ozbiljnom prijetnjom ne smatra se proizvodnja samoreplicirajućih nanostrojeva, jer bi to bilo izuzetno teško izvesti. Prava opasnost leži u atomski preciznoj proizvodnji, na primjer, naoružanja.

U svijetu u kojem bilo koja vlada može kao na traci da štampa razne vrste naoružanja, svjetska sigurnost bila bi u velikom padu.

Ta oružja mogla bi da budu veličine djelića milimetra, precizna i lako primenjiva, poput 'pametnog otrova' koji se širi poput bojnog otrova, ali isto tako pritom traži svoje žrtve. Mogućnosti su ogromne, a time bi rastao i rizik za ugroženost ljudske egzistencije.

5. Nepoznato

Strah od nepoznatog je prilično poznat svima nama. I uvijek treba računati na opciju da tamo negdje postoji nešto s čim još nismo upoznati i što može predstavljati potencijalnu opasnost.