U Veljunu, kod Vojnića, danas je služen parastos za 525 Srba iz ovog mjesta koje su pobile ustaše u periodu od 6. do 8. maja 1941. godine.

vojnii parastos za ubijene srbe 1914

"Tu je mučenički stradalo 525 naših vjernika, pravoslavaca, sa prostora Veljuna", rekao je za Srnu jerej Željko Vidaković, paroh Kolarićko-vojnićke i veljunske parohije, koji je služio parastos.

On je naglasio da su kosti pobijenih Srba nakon masakra skupljene i sahranjene kod spomenika na Veljunu.

"Svake godine na Đurđevdan služimo parastos i obilježavamo uspomenu na njihovo stradanje i, ako Bog da, to će tako biti i ubuduće. Nažalost, na ovim našim prostorima ima mnogo ovakvih stratišta", rekao je jerej Vidaković.

Zamjenik župana Karlovačke županije Siniša LJubojević iz Srpskog narodnog vijeća /SNV/ rekao je Srni da je na Đurđevdan 1941. godine na području Veljuna i okolnih sela na Kordunu na svirep način, ustaškim nožem, ubijeno 525 civila pravoslavne vjeroispovijesti.

On je rekao da je broj ubijenih Srba veći, ali da se sa sigurnošću može govoriti o 525 žrtava, čija imena su poznata.

"To je tragedija za cijeli kraj, jer je izbrisano cijelo jedno područje. Od rata do danas, veliko veljunsko područje nije se nikad oporavilo, kao i svako drugo mjesto na Kordunu koje je na ovakav način doživjelo genocid", istakao je LJubojević, koji je i predsjednik županijskog odbora Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/.

On je rekao da je spomenik na Veljunu devastiran nekoliko puta, ali će naporom ovdašnjih ljudi biti obnovljen.

Parastosu je prisustvovala i delegacija Udruženja "Jadovno 1941." iz Banjaluke.

Prije ubistava, prema dokumentaciji ovog udruženja, Srbi iz Veljuna bili su zvjerski mučeni u školi i žandarmerijskoj zgradi u Veljunu da bi ih ustaše poslije toga dovele u Hrvatski Blagaj, gdje su ih poklali i pobili sjekirama i maljevima i pobacali u iskopane jame u dolini između zgrade škole i katoličke crkve, te u prirodne jame pored tog mjesta.