TREBINJE JOŠ NIJE PREPOZNALO ZNAČAJ Stećci – veoma značajni za kulturu, istoriju i turizam

Autor: Redakcija i saradnici Foto: Ilustracija
TREBINJELIVE 02. 03. 2015. - 17:52h

Manastiri i crkve koje su gradili srpski vladari i velikaši predstavljaju najsjajniji biser srpske kulturne baštine. Međutim, malo se zna o još jednom biseru srpskog srednjovjekovnog nasljeđa. To su nadgrobni spomenici, poznati u narodu kao mramorje, biljezi, kamenovi ili vlaška groblja, a u stručnoj literaturi kao stećci.

Stecci

Kako tvrdi Boris Radaković, prvo mramorje nastalo je u oblasti Trebinja. Prema njegovim navodima: ”Najstariji datirani mramor sa natpisom je spomenik trebinjskog župana Grda iz sredine XII vijeka. Oblast Trebinja u to vrijeme već dugo je bila pod vlašću Nemanjića, a u vjerskom pogledu pripadala je srpskoj pravoslavnoj crkvi. Iz ovoga slijedi da se mramorje počelo razvijati u pravoslavnom okruženju i za vrijeme jačanja srpske države pod Nemanjićima”.

Stećaka ima u obliku ploče, sanduka, sarkofaga, čamca, stubova i krsta. Najveći broj nekropola mramorova skoncetrisan je u Hercegovini oko Trebinja, Bileće, Ljubinja i Stoca, zatim u istočnoj Bosni, kao i u centralnoj Bosni, središtu srednjovjekovne bosanske države.

Kotromanići su u XIV vijeku proširili svoju vlast i na Hum. Mramorje se počelo širiti cijelom teritorijom srednjovjekovne bosanske države. Najveća ekspanzija se dogodila u XV vijeku. To je period kada se klešu najljepši i ukrasima najbogatiji stećci.

Takođe, tada se javlja najviše spomenika sa natpisima. Pisani su ćirilicom, narodnim jezikom pojedinih oblasti država Nemanjića i Kotromanića. Čitajući natpise možemo da vidimo konfesionalnu pripadnost pokojnika koji su sahranjivani pod stećcima.

Natpisi koji sadrže riječ „rab“ ili „raba“ božija označavaju stećke pod kojima su sahranjeni pravoslavni vjernici. Za kneza Radiča iz Dračeva stoji da je „smerni rab božiji i ktitor hrama ovog“.

Mnoge nekropole stećaka nalaze se kraj crkvi ili na mjestima gdje su u srednjem vijeku postojali crkvene građevine i činile su s njima jednu cjelinu, bilo da su se stećci nalazili unutar njih ili da su ih okruživali. Ima i slučajeva da je mramorje uziđivano u crkve.

Postoje čitave nekropole koje su vezane za pojedine porodice, prije svega pravoslavne, poput nekropole u Veličanima, vezane za porodicu Čihorića.

Baveći se porijeklom mramorja, neki arheolozi, među kojima i Đorđe Janković i Đorđe Ćapin, mišljenja su da su znatno prije kamenih klesanih gromada postojale drvene konstrukcije nad grobovima pokojnika. Drugi su skloniji teoriji da mramorje ima veze sa starim slovenskim pokrebnim običajem, kojeg su opisali neki arapski pisci iz X vijeka. Po tim informacijama, pokojnik je stavljan u čamac koji je potom spaljivan. Zanimljivo je da ima mramorja koje po svom obliku liče na čamac, kao i to da su pod nekim mramorovima pronađeni pokojnici sahranjeni u čamcu.

U trebinjskom kraju u većini sela nalazi se veliki broj stećaka. Ovdje ćemo navesti samo pojedina sela.

Orašje Popovo – Nedaleko od sela, uz savremeno pravoslavno groblje i crkvu, nalazi se nekropola sa 11 stećaka.

Kotezi – Oko 700 m istočno od sela nalazi se nekropola sa 59 stećaka.

Strujići – Ispod sela, pokraj puta, smještena je nekropola sa 11 stećaka.

Veličani – Lijevo od sela nalazi se nekropola sa 62 stećka.

Dračevo – Ispod sela, pokraj puta, nalazi se nekropola sa 13 stećeka.

Dubljani – Nekropola sa 67 stećaka.

Drijenjani – Nekropola sa osam stećaka.

Domaševo – Kod zaseoka Mušići na lokalitetu Đurđeva crkva nalazi se nekropola sa 122 stećka.

Mrkonjići – Ispod puta nalazi se nekropola sa sedam stećaka.

Šćenica – Na lokalitetu Ivan-greb, u ravnici ispod sela, nalazi se nekropola sa 13 stećaka.

Poljice – Nekropola sa 16 stećaka.

Žakovo – Nekropola sa 74 stećka.

Dobromani – Nekropola sa 12 stećaka.

Rapti – Na brežuljku u južnom kraju sela nalazi se nekropola sa 34 stećka.

Đedići – Istočno od seoskih kuća, pored groblja, nalazi se nekropola sa 47 stećaka.

Naveli smo nekoliko lokaliteta, ima ih svakako još. Ovo ogromno kulturno i istorijsko blago našeg kraja, svakako, treba zaštititi. A navedeni podaci su od prije dvadeset pet – tridiset godina.

PREDLAŽEMO

U našem gradu izgraditi PARK-MUZEJ stećaka. Najstarije i najvrijednije stećke prenijeti u naš grad. Smatramo da bi se ovim svakako bolje očuvalo naše blago. A o istorijskom, kulturnom i turističkom aspektu i da ne govorimo.Ovim bi naš grad još više dobio na značaju, a nema turiste koji ga ne bi posjetio.

TAGOVI:

Komentari

a ima li tu bogumila ili su svi bili srbi pravoslavci.,

Odgovori

Naravno da su svi bili Srbi. Pa mi smo Bogu mili. I ti treba da si ponosan i tvoji predci su bili Srbi, znači Bogu mili.

Odgovori

Vi Muslimani pokušavate na sve načine da dokažete da ne potičete od Srba, što je potpuni apsurd. Pa čak pokušavate da povežete svoje poreklo sa bogumilima. Samo sebe činite smešnim. To sa bogumilima vam poturaju vaši „istoričari“, u stvari zadrti Muslimani kojima odgovara sukob sa Srbima a vas samo uvlače u bedu i sukobe za nihove interese. Jednostavno uđi na Vikipediju i pročitaj o bogumilima i nemoj dozvoliti da te neki tvoji čine priglupim i smešnim.

Odgovori

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja