NJegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije zatvorio je večeras u Trebinju drugi godišnji simpozijum "Teologija u javnoj sferi", ocjenjujući da ovaj skup ima smisla zato što je nastao kao odgovor na sveopštu krizu koja je zahvatila i državu i crkvu i sve oblasti javne sfere. simpozijum teologija u javnoj sferi

"To je, u suštini, opšta kriza smisla, jer smo smisao odavno prestali da tražimo. Smatram da iz krize možemo da izađemo samo ukoliko napravimo korak jedni prema drugima i ukoliko pokušamo da razgovaramo sa Bogom, odnosno da se molimo Bogu, i ukoliko jedni drugim hoćemo da pomognemo", rekao je episkop Grigorije.

Vladika Grigorije istakao je da je duboko uvjeren da nema čovjeka koji nema potrebu za drugim čovjekom i da nema čovjeka koji nema potrebe za Bogom.

"U svim tim krizama mi smo ovaj simposion organizovali kao gradić koji je na periferiji Republike Srpske, Crne Gore, srpske nacije i cijelog svijeta i upravo u tu periferiju dolaze nam ljudi koji su iz centra zbivanja i koji imaju darove da budu slušani i da od njih možemo nešto da naučimo", rekao je vladika Grigorije.

On je dodao da "to nešto, ipak, znači", pogotovo imajući u vidu  značaj ovih susreta.

Episkop Grigorije zahvalio je svim učesnicima i posjetiocima koji su u prethodna dva dana prisustvovali skupu i bili aktivni učesnici.

Simpozijum je organizovala Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska u okviru proslave eparhijske slave Svetog Ignjatija Bogonosca.

Skup je održan u amfiteatru zgrade preduzeća "Hidroelektrane na Trebišnjici" i odvijao se u formi četiri panel diskusije u kojima su učestvovali stručnjaci iz različitih disciplina, osvjetljavajući temu iz više perspektiva.

U Sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg u Trebinju sutra u 9.00 časova, služenjem Svete arhijerejske liturgije biće obilježena slava Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske – Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca.

Kusturica: Kultura je neophodna da bi čovjek opstao

Filmski režiser Emir Kusturica rekao je večeras u Trebinju, na panel diskusiji o temi "Od frejma do ikone: liturgija i film", da je kultura neophodna da bi čovjek opstao, jer ona stvara civilizaciju, te da heroja srpskog filma treba stvarati na osnovu vjere.

Kusturica je istakao da je ovaj skup jedan od pokušaja da se teme koje se tiču čovjeka i pokreću niz egzistencijalnih pitanja aktuelizuju i da ideja o vlastitoj slici svijeta bude ideja o ljudskoj originalnosti.

"Apstraktni čovjek je uvijek jači od onog racionalnog iako preporučujem ljudima da budu racionalni koliko moraju, ali da ta ideja o religioznosti može da bude kao u mom slučaju traženje Boga u kulturi", istakao je Kusturica.

On je dodao da je ideja kulture, zapravo, paralelna ili istovremena pojavi Boga i religioznosti, ali, kako je rekao, ne religioznosti koja se širila mačem, nego intimom ljudskom koja je tražila da se u kulturi velikim djelima otjelotvori ono što čovjek u svojoj najboljoj funkciji jeste.

Pojašnjavajući zašto misli da je sudbina filma neizvjesna, Kusturica je istakao da film ima tehnološku brzinu kojom se urušava njegova klasična forma i da će on zbog tržišta koje "ždere" sve tražiti nove oblike prikazivanja, gdje će se ići prema komociji, kao uništenju filma.

"Bojim se da će onaj klasični film koga mi znamo iz prošlog vijeka biti sužen u svakom velikom gradu na nekoliko multipleksa, a da će ostalo biti telefon, kompjuter, televizija", rekao je Kusturica.

Ističući da heroja srpskog filma treba stvarati na osnovu vjere, Kusturica je podsjetio da i on pravi film koji govori o čovjeku koji je izveden iz tri različite priče i koji je nesrećnu ljubav doživio tako da joj na kraju posvećuje ostatak svog života.

"Zapravo njegov život se odvija u vremenu rata u kome on nosi mlijeko u svoju kasarnu, a kada jednom učini dobro zmiji, ona mu spasi život. To je obrnuto od očekivanog i od onog što ljudi, koji ne čitaju Stari zavjet ili ne znaju Novi, zapravo ne znaju šta je suštinska ljudska drama", rekao je Kusturica.

Đakon Nenad Ilić smatra da je cilj, u stvari, neka vrsta traženja mogućnosti kako liturgija da pomogne filmu, tako i film da pomogne crkvi, jer se i jedno i drugo bavi istinom i potragom za čovjekom.

"Kao što se umjetnost bavi istinom i potragom za čovjekom, tako se i crkva bavi time da očuva ljudski lik i da ga drži u vezi sa najvišom vrijednosti - sa Bogom", rekao je Ilić.

On je dodao da u takvom sadejstvu imaju šansu u vezi koja se ostvaruje preko ličnosti stvaralaštva onih koji istovremeno i traže istinu i imaju vrijednosti kojima teže, a svjedoče ih drugima koji to ne bi trebalo da zaborave.

Panel diskusija "Od frejma do ikone: liturgija i film" održana je u okviru simpozijuma "Teologija u javnoj sferi". Moderator diskuje je bio Kusturica, a učestvovali su i Nebojša Dugalić i Stamatis Skliris.