Učesnik skupa "Ukrajinska kriza: vjera i politika" u Trebinju Bogoljub Šijaković rekao je danas da ukrajinska kriza predstavlja sudar dvaju imperija - Amerike, koja sebe hoće da postavi kao "Božiju volju na zemlji", i Rusije, koja taj rat shvata kao odbrambeni i zaštitni.
"To je sudar imperija u kojim je jedna imperija - SAD precijenila svoju moć i sebe hoće da postavi kao Božiju volju koja se ostvaruje na zemlji, da sebe predstavi kao apsolutnu normu, koju svi moraju da uvaže - ako ne milom, onda silom", rekao je Šijaković, univerzitetski profesor filozofije.
Šijaković je dodao da je, s druge strane, ruska imperija u posljednjih 15-ak godina, prije svega, na porastu cijena energenata uspjela da se vrati na međunarodnu scenu, kao i da je sukob u Ukrajini za nju "toliko važan da je u pitanju i opstanak same Rusije, kako to smatraju pojedini analitičari".
"Taj rat ona /Rusija/ shvata kao odbrambeni i zaštitni rat od namjere NATO-a da uspostavi projektile na granici sa Rusijom", dodao je Šijaković, moderator na skupu u Trebinju koji se održava u okviru Eparhijskih dana.
Šijaković kaže da su to sve "žiže" u kojima se prelama jedan trenutak u kome se nalazi čovječanstvo - od vojnog i geostrategijskog do čak kulturološkog i uopšte pitanja demokratije i njenog smisla u svijetu.
"U Ukrajini prisustvujemo, nažalost, razbijanju jedne države koja je i sama sa svojom elitom učesnik u tom sukobu i u njoj se prelama odnos između SAD i Rusije i ona je polje aspiracija velikih sila", rekao je Šijaković.
On je dodao da je interesantno pitanje šta se dešava sa Evropom i evropskim identitetom, integracijama i da se mnogi zaključci mogu izvesti iz tog problema.
"Ne treba smetnuti s uma stradanje jednog naroda i moramo imati neku empatiju prema ljudima koji stradaju, ali svjetski moćnici koji vode finansijske, političke i vojne strukture su bezobzirni i to se vrlo dobro pokazuje na ukrajinskom primjeru", kaže Šijaković.
To nas pitanje, ističe Šijaković, suočava i sa moćima duhovne, kulturalne sfere i koje ponovo potencira pitanje jedinstva pravoslavnih naroda.
On je napomenuo da pravoslavci nemaju jedinstven stav čak ni o tako kapitalnim stvarima kao što je rat u jednoj pravoslavnoj zemlji, među pravoslavnim narodima.
"Oko čega mi treba da se saglasimo, u šta da vjerujemo i šta da ispovijedamo, ako nema tog jedinstva", zapitao je Šijaković.
On je napomenuo da u ovom ratu ne odlučuju pravoslavne crkve ni pravoslavni vjernici.
"Sklon sam onima koji su i govorili u pravcu da pravoslavna crkva u javnoj sferi mora da se potrudi da bude mnogo više prisutna i mnogo više uticajna, ali ne da bi imala neki uticaj kao što želi neki bankar da ga ima, nego da bi imala uticaj u smislu ostvarenja dobra i da ima uticaj da donese spasenje, što joj je i uloga", naglasio je Šijaković.
O temi "Ukrajinska kriza: Vjera i politika", čiji je moderator bio Šijaković, govorili su i Darko Đogo, Aleksandar Raković, Darko Spasojević i Nikola Tanasić.
Na ovom skupu istaknuto je da je kriza u Ukrajini bila prekretnica kojom je svijet ušao u novo doba međunarodnih odnosa, koje mnogi karakterišu kao novu fazu hladnog rata između Istoka i Zapada.
Druga panel-diskusija o temi "Vjera knjige: hrišćanstvo i književnost" biće nastavljena danas u 16.00 časova.
Šta Vi mislite o ovome?