San je ljudskom organizmu potreban kao zrak, hrana i voda, a službeni rekord u nespavanju iznosi 11 dana. Otkrijte mitove i činjenice o uticaju sna na tijelo.

nesanica spavanje

Navike spavanja

Iako je spavanje potreba u jednakoj mjeri kao vazduh, hrana i voda, fenomen sna ni nakon 100 godina izučavanja nije u potpunosti jasan. Nemaju svi jednake navike spavanja, a oko 60 posto ljudi spava od šest do osam sati na dan, oko 35 posto njih više od toga, a pet posto manje od šest sati na dan. Uprkos različitim potrebama, stručnjaci se slažu - bez sna se ne može živjeti.

Nesanica

Oko 40 posto ljudi tokom svog života iskusi razdoblje nesanice - hroničnog manjka sna povezanog s otežanim uspavljivanjem, dok oko 15 posto njih zbog toga uzima terapiju, u obliku tableta za uspavljivanje. Žene su dvostruko sklonije poremećajima spavanja, čiji su uzroci najčešće povećani stres, uživanje u psihoaktivnim materijama i fiziološke bolesti.

Posljedice nespavanja

Nakon jednog dana nespavanja dolazi do osećaja pospanosti, stanja blage dezorijentiranosti i manjka koncentracije slično kao i kod stanja blage opijenosti alkoholom. Kod produženog nespavanja, zavisno od čovjeka nakon dva do tri dana dolazi do blagih poremećaja srčanog ritma i glavobolje, spontanog padanja u san i pojave vizuelnih ili zvučnih halucinacija. Hronično nespavanje vodi ka gubitku imuniteta i iscrpljenosti svih organskih sistema.

Granica izdržljivosti

Rekorder u namjernom nespavanju je Rendi Gardner čiji je rekord od 11 dana bez sna naučno potvrđen. Nije uzimao nikakve stimulanse, a dugoročnih fizičkih posljedica nije bilo. Ipak, ovakvi eksperimenti su retkost jer su naučnicima etički sumnjivi. Iako se smatra kako se zvanično ne može umrijeti isključivo od nespavanja, manjak sna se povezuje sa drugim stvarima koje vode do smrti - a primjer je 26-godišnji Kinez koji je umro nakon 11 dana bez sna u kojima je konzumirao alkohola, cigarete i kofein.

Spavanje u ciklusima

Ljudi su oduvijek istraživali san i njegov uticaj na kreativnost, a neki su od poznatih velikana imali neobične obrasce sna - poput Leonarda da Vinčija koji je spavao 30 minuta svaka 3,5 sati, Tomasa Džefersona koji navodno nikad nije spavao duže od dva sata u komadu, Napoleona koji je spavao od ponoći do dva ujutro i od pet ujutro do sedam. Iako je takvih primera mnogo, stručnjaci to nikako ne preporučuju.