Hercegovina – Lažiraju nesreće radi dobre zarade

Autor: Neda Dreč/Press Foto: Ilustracija
TREBINJELIVE 31. 10. 2014. - 17:25h

Na području istočne Hercegovine sve su češći slučajevi lažiranja saobraćajnih nesreća radi izvlačenja novčane koristi od osiguravajućih kuća, a nisu rijetki slučajevi da na osnovu iscenirane saobraćajke „oštećeni“ naplate i po nekoliko desetina hiljada maraka.

saobracajna policija rs radari

Tome u prilog ide podatak CJB Trebinje da je od početka ove godine zbog fingiranja saobraćajnih nesreća s ciljem naplate osiguranja Okružnom tužilaštvu u Trebinju podneseno osam izvještaja protiv 16 osoba.

Osim toga, tokom protekle dve godine, zbog pomenutog krivičnog dela, dokumentovano je još 11 izvještaja protiv 22 osobe – rekla je za Press portparolka CJB Trebinje Rajna Parežanin.

Prema njenim riječima, nisu rijetke situacije da na osnovu fingiranih nesreća budu naplaćeni visoki novčani iznosi, pa je tako ove godine najviša zabilježena šteta pričinjena jednom osiguravajućem društvu iznosila čak 33.000 KM. Da bi saobraćajna nesreća izgledala što uvjerljivije, akteri se ne udaljavaju mnogo od gradskog područja, ali ono što na prvi pogled budi sumnju svakako je činjenica da u fingiranim nesrećama najčešće učestvuju automobili čije se vrijednosti drastično razlikuju.

Nema pravila na kojim lokacijama se fingiraju saobraćajne nesreće. Najčešće su to javni putevi, ulice u naselju i mjesta koja ne odaju sumnju u iscenirane saobraćajne nesreće. Bilo je čak i slučajeva da su nesreće fingirane u samom centru grada – ističe Parežaninova.

Ona objašnjava da se način lažiranja saobraćajne nesreće najčešće ogleda u tome da jedan od aktera obično učestvuje sa automobilom manje vrijednosti, te njime prouzrokuje „nesreću“, dok drugi učesnik posjeduje automobil mnogo veće vrijednosti.

Nezgodu prouzrokuju namjernim kontaktom nakon čega pozivaju policiju zbog uviđaja, a ukoliko postoji sumnja da je nesreća lažirana, rade se i druge analize, između ostalog i vještačenje saobraćajnih nezgoda – kaže Parežaninova.

Prema njenim riječima, učesnici u ovakvim krivičnim djelima različite su starosne dobi, ali se najčešće radi o dobro situiranim osobama, što se može zaključiti na osnovu skupocjenih automobila sa kojima lažiraju nesreće. Nisu rijetke situacije, kaže, da u sceniranju saobraćajnih nesreća učestvuju i žene.

U osiguravajućim društvima nerado govore o ovom problemu. U jedinoj osiguravajućoj kući u kojoj su pristali da sa nama podijele iskustva po pitanju ovog problema ističu da su do sada zapazili da se lažne nesreće najčešće događaju tokom noći i to bez prisustva svjedoka.

– Osiguravajuće kuće se teško mogu boriti sa ovom pojavom, jer uvijek postoji mogućnost fingiranja. Ono što namjeravamo da uradimo kako bismo sprečili da se ovakve stvari događaju je da svaka nesreća bude pokrivena osobom iz osiguravajuće kuće, koja će, kada do nje dođe zajedno sa policijom, odmah procjenjivati da li je šteta prava ili ne – objašnjava direktor filijale Bobar osiguranja u Trebinju Goran Ijačić i dodaje da ova kuća sa policijom ima dobru saradnju.

Prema njegovim riječima nisu rijetke situacije da do lažiranja dolazi i u saobraćajnim nesrećama koje se zaista dogode.

Često se desi da zbog odnosa u vrijednostima automobila dolazi do zamjene uloga oštećenog i štetnika. Ako je oštećeni vlasnik jeftinog, starijeg automobila, uz dogovor sa vlasnikom skupog vozila, uloge se mijenjaju, a sve radi novca. Tada umjesto npr. 100 KM, od osiguranja bude naplaćeno 2.000 KM, a zaradu po dogovoru raspodjele. Upravo u takvim situacijama uz pomoć policije moramo da dokažemo ko je pravi oštećeni, a ko štetnik, jer je na kraju svega toga koleteralna šteta osiguravajuća kuća – objašnjava Ijačić.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja povrat novca koji su akteri lažne nesreće već naplatili od osiguravajućeg društva.

Ako se dokaže da je nesreća fingirana, taj novac nam se vraća, ali je problem kada se desi da osoba koja treba da nam vrati novac na sebi nema ništa od imovine, a takvih slučajeva je najviše – objašnjava Ijačić.

Kazne

U krivičnom zakonu Republike Srpske kazne za krivično djelo osiguranička prevara zavise od naplate osigurane sume. Tako će se počinilac koji naplati do 10.000 KM kazniti zatvorom do tri godine, a izvršilac koji naplati preko 10.000 KM kazniće se zatvorom do 10 godina.

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja