NJegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da se hrišćanstvo i kultura prožimaju, ali da će taj odnos u budućnosti sigurno biti na ispitu, a konačan ishod zavisiće od spremnosti ljudi da sami sebe i jedni druge izgrađuju.
"Hrišćanstvo nam je potrebno da bismo unaprijedili našu kulturu, koja je često ranjavana, najčešće ropstvima. Isto tako potrebna nam je kultura da hrišćanstvo ne bi postalo zatvorena priča u kojoj su ljudi isključivi", naglasio je vladika Grigorije sinoć u Trebinju na predavanju o temi "Odnos hrišćanstva i kulture".
Jedino što je dozvoljeno kada je riječ o toj isključivisti u hrišćanstvu, istakao je on, jeste da se ne bude isključivo.
"Naravno, ne možemo primati sve što se nudi, ali mnogo toga može biti primljeno, prihvaćeno i preobraženo u hrišćanstvu. Ne samo mnogo toga, već i mnogi koji nisu hrišćani", rekao je vladika.
On je naglasio da je čovjek pozvan da bude ne samo car, već i sveštenik i prorok u ovom svijetu, odnosno da njime gospodari, ali i da ga čuva i unapređuje, da mu daje nadu i da ga temelji na vjeri, a da to sve bude prožeto ljubavlju - što i jeste hrišćanstvo.
"Neriješeni sukob između kulture i hrišćanstva ili strašno slabe kulture i nesigurnog hrišćanstva vidi se po tome što u našem društvu djelatan čovjek ima ozbiljan problem", rekao je vladika Grigorije i dodao da - ako je neko graditelj, naučnik, pisac - može biti u opasnosti da bude napadnut, jer na taj način izobličava nekulturu.
On je kao primjer naveo graditelja Emira Kusturicu, ističući da je paradoksalan takav otpor izgradnji Andrićgrada, i da to nije pitanje Kusturice i neke političke opcije, već pitanje kulture i hrišćanstva kod nas.
Kada je riječ o odnosu države i njenom uticaju na kulturu, vladika Grigorije je ukazao na to da je veoma važno da država i politika ne utiču na kulturu, već da bude obrnuto i da kultura bude njihov korektiv.
Na takav način će se, istakao je vladika, mnogo pomoći ljudima na političkim funkcijama i onima koji vrše državničku dužnost da ne budu loši i opasni po društvo.
Čovjek, napomenuo je vladika Grigorije, nije jednom zasvagda kulturan, kao što nije jednom zasvagda ni hrišćanin.
"Hrišćanin svaki dan mora da potvrdi da je hrišćanin i kada padne mora ponovo da ustane i ponovo bude to što jeste. Da li ćemo stvarno postati kulturan hrišćanski narod, što su bili naši preci, među kojima je bilo i svetih, ili ćemo biti nekulturni ljudi koji svode život na najobičnije potrebe i nemaju volju za djelanjem i širenjem lične kulture, a onda i opšte, zavisi koliko hrišćanstvo bude u pravom smislu hrišćanstvo i koliko kultura bude priželjkivana i voljena od ljudi", poručio je vladika Grigorije.
Organizator predavanja "Odnos hrišćanstva i kulture" je Fakultet za proizvodnju i menadžment u Trebinju - Univerzitet Istočno Sarajevo.
Zainteresovanost građana za ovu temu bila je velika, što potvrđuje i činjenica da u amfiteatru Fakulteta sa oko stotinjak sjedišta nije bilo nijedno slobodno mjesto, pa je veliki broj posjetilaca jednoipočasovno predavanje saslušao stojeći.
Šta Vi mislite o ovome?