Onaj narod koji poštuje tradiciju ima i svoju budućnost. Srednjovijekovna Srbija i njeni vladari poštovali su Dubrovačku republiku i grad Dubrovnik kao važan centar Mediterana, a čuveni karavani su preko Trebinja, Bileće, Tjentišta, Višegrada, vodili prema Rasu, kasnije Valjevu, i Beogradu.
To je bila trgovačka transezvala i karavan koji je bio ekonomska žila kucavica svih državica i tog dijele Evrope. Kako piše beogradska „Politika“, poslije 800 godina, Valjevci namjeravaju da ožive zanimljiv i koristan običaj. Odnosno, da osedlaju konje, natovare ih svojim prepoznatljivim proizvodima i krenu stazama drevnih trgovaca. Riječ je, zapravo, o organizovanju trgovačkog karavana Valjevo-Dubrovnik koji je u srednjem vijeku, pa i kasnije, predstavljao neku vrstu balkanskog puta Svile.
Karavan je zamišljen kao regionalni projekat Srbije, BiH i Hrvatske, i pored privrednog i turitičkog karaktera imaće i humanitarnu misiju, jer bi cjelokupna suma novca koja bi bila ostvarena bila usmjeren za humanitarne svrhe, odnosno u liječenje najmlađih iz tri države.
Po ideji Slavana Batočina, osnivača Valjevskog „Festivala duvan čvarak“, karavan bi trebalo da krene iz Valjeva u septembru, prođe dionicu od 370 kilometara i zaustavi se u deset mjesta, od Poćute, Rogačice, Bajine Bašte, preko Višegrada, Foče, Tjentišta, Avtovca i Bileće do Trebinja i na kraju prema južnoj kapiji u Dubrovniku.
“Politika“ predstavljajući ovaj zanimljivi projekat naglašava da će u svim ovim mjestima uz doček karavana biti organizovane i promocije, odnosne berze robe i najkvalitetnijih proizvoda koji će se nuditi kupcima po dampinškim cijenama.
U početku će roba ipak stizati kamionima i drugim prevoznim sredstvima, a ako se manifestacija ustali, planirane su i po tri vučne zaprege iz svake republike.
Po riječima Slavana Batočanina, plan je da se konji natovare robom u Trebinju, koje je najbliže Dubrovniku, kako bi tu arhaičnu sliku karavana vidio što veći broj građana i turista. Posebna atrakcija biće takozvana logistika karavana, ekipe veterinara, ljekara, novinara, odnosno vođa.
Karavan će u prosjeku dnevno prelaziti od 30 do 50 kilometara, a sve u zavisnosti od vremenskih uslova i dionice koju će trebati preći.
Kako „Politikin “ izvor tvrdi, interesovanje za ovaj atraktivni turističko-sportski projekat je izuzetan. O tome svjedoči i podatak da se za kratko vrijeme, odnosno od kako je ideja obznanjena, za projekat prijavilo čak deset konjičkih klubova iz Srbije.
Preduzetnik Aleksandar Vujić iz Valjeva stavio je na raspolaganje incijativnom odboru kancelariju sa kompjuterima. Pomoć je ponudio i afirmisani sudija konjičkog sporta Ljubiša Aleksić. Podršku za start karavana pružio je i valjevski Narodni muzej kao i nekoliko privatnih štamparija za izradu reklamnog materijala.
Slavan Batočanin očekuje i atraktivno učešće Turističke organizacije Valjeva, Gradske uprave i ostalih kulturnih institucija iz grada na Kolubari.
Batočanin podsjeća sve svoje zemljake i sve eventualne učesnike karavana da je ovo prilika da se u Dubrovniku posjeti i grob poznatog Valjevca Milovana Glišića, srpskog pripovjedača koji je u Dubrovniku umro 1906. godine.
Na kraju svoje priče „Politici“ Slavan Batočanin kaže da očekuje da će do kraja maja biti formiran organizacioni odbor u kojem će biti predstavnici svih opština kroz koje bi trebao da prolazi karavan. „Raspoloženje je takvo da od oglašavanja incijative nisam naišao ni na jednog čovjeka koji nije podržao i pohvalio. Posebno se cijeni humanitarni karakter, jer po procjenama ostvarena sredstva neće biti zanemarljiva i vrlo brzo će humanitarni fond Karavana biti značajan oslonac za pomoć oboljeloj djeci“, poručio je Slaven Batočanin iz Valjeva.
Svaka čast na ideji iz Valjeva. Portal TrebinjeLive pozdravlja ovu turističko-sportsku akciju, a ovaj tekst je znak da se „karavan“ Podržava. Srećno!
Šta Vi mislite o ovome?