Danas se navršava 19 godina od početka hrvatske vojno-policijske akcije "Bljesak" u kojoj je, prema podacima Dokumantaciono-informativnog centra "Veritas", ubijeno 283 Srba iz zapadne Slavonije, među kojima 57 žena i devetoro djece.

godisnjica operacije bljesak

U akciji koja je trajala 1. i 2. maja manje od 36 časova iz zapadne Slavonije, koja je tada bila u sastavu Republike Srpske Krajine, odnosno iz sektora Zapad, pod zaštitom snaga Ujedinjenih nacija, protjerano je oko 30.000 Srba.

Napad hrvatske vojske i policije na zaštićenu zonu UN sektor "Zapad", počeo je 1. maja 1995. u 5.30, i u njemu je 16.000 pripadnika hrvatskih snaga zauzelo taj dio zapadne Slavonije.

Prethodno je, u nekoliko vojnih akcija do kraja 1991. iz zapadne Slavonije protjerano 67.000 Srba.

Prema podacima organizacije za ljudska prava "Hjuman rajts voč", nakon "Bljeska" je uhapšeno 1.500 Srba, a od njih su mnogi tada bili odvedeni u logore u Varaždinu, Slavonskoj Požegi, Novoj Gradiški i Bjelovaru.

Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", za zločine u "Bljesku" i one početkom devedesetih godina na području zapadne Slavonije niko od hrvatskih rukovodilaca nije odgovarao. Protiv komandanta Treće gardijske brigade Hrvatske vojske Mladena Kruljca je 2005. podnijeta krivična prijava, ali optužnica nije podignuta, a on je naknadno unaprijeđen u čin generala.

Dvije nevladine organizacije iz Hrvatske - Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum, podnijele su prije dvije godine krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina nad zarobljenicima nakon operacije "Bljesak".

Prijava je podnijeta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima nekoliko gradova, ali prije svega u Varaždinu gdje je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike.

Zbog ratnih zločina u "Bljesku" haško tužilaštvo je dugo pripremalo optužnicu protiv predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, koji je, u međuvremenu, umro 1999. godine.

Najveći broj Srba izbjeglih u "Bljesku" živi sada u Republici Srpskoj, BiH. Oni će sa mosta u Gradiški, nazvanog Most spasa, danas baciti cvijeće u rijeku Savu, što čine svakog 1. maja u godinama poslije svog egzodusa, a u crkvi Pokrova presvete Bogorodice u tom gradu biće služen pomen.

U međuvremu, iako je prošlo skoro dvije decenije, tek oko 1.500 Srba, uglavnom starije osobe, vratilo se u u zapadnu Slavoniju.