Hercegovačka sela osuđena na propast: Ni svatovi više nisu ono što su nekada bili

Hercegovačka sela na području opšine Ljubinje davno su napustili mladi ljudi. Ova sela danas izumiru sa svojim posljednjim stanovnicima čiji prosjek godina prelazi brojku od 60, piše "Klix.ba".

"Mladi su otišli još davno. Nekada su ovdje sve porodice imale po četvero ili petero djece, a danas ćete rijetko zateći dijete u ovim zaseocima“, kaže Milojka Janjić, koja sa mužem i sinom živi u selu Bančići nedaleko od Ljubinja.

Opšina Ljubinje danas ima nešto više od 3.700 stanovnika, a prije rata je na ovim prostorima živjelo 4.160 stanovnika. Kako bi barem pokušali ublažiti drastični pad populacije, u Opšini Ljubinje nude 500 KM mladim parovima koji odluče stupiti u brak i nastaviti živjeti na prostoru Ljubinja.

"Nadali smo se da ćemo moći obezbijediti 500 KM za rođenje djeteta u porodici, ali u budžetu nema sredstava. Svake godine imamo dvadesetak novih bračnih parova. Njihove svadbe čak ne budu održane na prostoru naše opšine, oni se zbog ugostiteljskih objekata često odluče za svadbu u Trebinju. Ali ti bračni parovi uglavnom nastave živjeti u Ljubinju, malo ih ode na sela, iako i tamo imamo svu potrebnu infrastrukturu“, kaže Slavoljub Mihić, šef kabineta načelnika opštine Ljubinje.

Naglašava da jedino u selu Ubosko ima mladih bračnih parova. U ovom selu vodovod, električna energija i asfaltna cesta olakšavaju život mještanima.

"Tu ima stanovnika svih godina. Ali malo je djece školskog uzrasta na ovim područjima“, napominje Mihić.

U periodu prije rata na području ove opšine bilo je zaposleno 900 osoba, a danas ih je 650.

"Najviše osoba radi u javnom sektoru i peradarstvu. Industrija mesa nam je na najvišem nivou. Značajna je i proizvodnja sirovog duhana, iako se pojedini proizvođači susreću sa problemom otkupa. Imali smo očekivanja da tekstilna industrija "Nikola Tesla" dođe u stare pogone firme "Ljubinke", kako bi uspostavili proizvodnju. To bi bilo značajno za žensku radnu snagu, ali za sada nemamo potvrdu da će doći do realizacije“, ističe Mihić.

Posebno ističe angažman lokalnih biznismena koji prave sušionice mesa, jarčetine i bravetine.

Ipak, mišljenja je da se već zakasnilo sa pojedinim projektima, jer entitetske i državne vlasti ne podržavaju dovoljno manje opšine u BiH kao što je Ljubinje.

"Iako imamo potrebnu infrastrukturu za život mladih, samo se poneko od njih vrati na ove prostore. Mislim da se proces ne može zaustaviti, jer su uslovi zakašnjeli“, kaže Mihić.