Novinska agencija Republike Srpske "Srna" može postati kičma informacionog sistema Srpske, ali joj je u tome potrebna pomoć svih koji je mogu pružiti, izjavio je direktor ove agencije Nikola Deretić.

Milosava supic vukovic srna

Deretić je na proslavi krsne slave agencije Blagovijesti rekao da su njeni radni napori izraziti i da je jedna od njenih velikih vrijednosti racionalna organizacija, s obzirom da od 75 radnika svega sedam direktno ne učestvuje u proizvodnji vijesti.

On je naveo da je u uslovima malih plata u odnosu na kadrovsku strukturu i učestalih tehnoloških teškoća, Srna i radno i finansijski prethodnu kalendarsku godinu završila uspješno.

"Slikovito rečeno, svaki dan mi u Srni proizvedemo jednu pozamašnu knjigu i to treba cijeniti. Kao i svaka medijska kuća imamo i svoje dobre stvari i probleme", rekao je Deretić.

On je podsjetio da je ova medijska kuća tokom prošle godine proizvela više od 96.000 vijesti, pri čemu je prevodilačka mreža obradila oko 15.000, dok je u navedenom periodu emitovano oko 18.500 fotografija i oko 2.000 fono izvještaja.

Prema njegovim riječima, tehnološke teškoće predstavljaju najveću prijetnju razvoju "Srne", među kojima se posebno ističe zastarjeli informacioni sistem u koji se više ne isplati ulagati.

"Riječ je o baznim serverima u Bijeljini za čiju zamjenu su potrebna velika finansijska sredstva, koja `Srna` bez pomoći Vlade nije u stanju da obezbijedi. NJihovo stanje predstavlja apsolutnu kočnicu razvoja `Srne` u svakom smislu", rekao je Deretić.

On je dodao da na postojećoj tehnološkoj osnovi nije moguće razvijati zaštitu "Srninog" servisa od neovlaštenog korištenja, niti je moguće uvoditi nove usluge, uključujući i dugo planirani video-servis, kojim bi se ostvarile brojne prednosti u odnosu na konkurenciju.

"Ono što je uprava `Srne` u stanju i na čemu trenutno radi jeste obnova zastarjelih računara u svim dopisništvima, što bi trebalo da se okonča krajem ovog mjeseca ili najdalje u maju", najavio je Deretić.

On je rekao da je "Srna" sačinila relativno ambiciozan plan za ovu godinu, koji podrazumijeva nabavku i druge opreme, čime se rad svih zaposlenih nastoji učiniti efikasnijim i komfornijim.

"To podrazumijeva i nabavku nove generacije fotoaparata, laptopa i druge opreme, pa i kamera, ukoliko zajedno sa Vladom riješimo pitanje novog informacionog sistema", istakao je Deretić.

On je ukazao i na teškoće agencije sa njenim voznim parkom, za koji se, kako je rekao, moraju tražiti hitna rješenja.

"Sve to neće biti dovoljno ukoliko paralelno ne budemo radili na stručnom usavršavanju zaposlenih i unapređenju servisnih usluga, što će biti jedan od važnijih zadataka sektora za uređivačku politiku i programske poslove", naglasio je Deretić, upozorivši na jačanje agencija u okruženju i sve nemilosrdniju tržišnu utakmicu.

Tokom proslave uručena su priznanja za jubilarnih 10 godina rada zamjeniku glavnog i odgovornog urednika agencije Tatjani Parađini, te priznanja za radne rezultate radnicima Saši Krsmanu, Milijani Đokanović, Milosavi Supić, Branislavu Elezu, Miroslavu Lukiću, Nataši Janković, Radi Bogičević i Jeli Vidović.

Priznanja za istaknut radni učinak uručena su i dopisnicima Svjetlani Pavlović iz Šamca, Tamari Stojanović iz Prnjavora, Aleksandru Lukiću iz Doboja, Zori Savić iz Novog Grada, Dragi Lekić iz Mrkonjić Grada i Sanji Bjelici iz Mostara.

Za doprinos ukupnim radnim i razvojnim rezultatima Srne priznanja su uručena Petru Burgeru iz Doboja, Goranu Đuriću iz Kotor-Varoša, Radi Tešiću iz Doboja, Saši Bubiću iz Teslića, Borislavu Maksimoviću iz Čelinca i Adi Lepari iz Travnika.

Najbolje fotografije u prethodnoj godini snimili su novinari Miro Pejić iz Srebrenice, Ozren Jorganović iz Petrova i Katarina Panić iz Prijedora.

Dopisnik agencije iz Hercegovine Milosava Supić Vuković izrazila je zadovoljstvo i zahvalnost za uručeno priznanje, što je, kako je rekla, satisfakcija za prethodni i podsticaj za budući rad.

"Za to je bitna koordinacija između dopisnika i centrale, zbog čega želim da se prvenstveno zahvalim urednicima, jer su prepoznali taj trud", rekla je Supićeva.

Supićeva, koja 16 godina radi za ovu agenciju, istakla je da se današnji rad mnogo razlikuje u odnosu na početke, zahvaljujući tehnici koja dopisnicima olakšava rad.

Koordinator za marketing u Srni Jela Vidović izrazila je zahvalnost upravi agencije za ukazano povjerenje i priznanje za dugogodišnji rad.

"Naša služba marketinga ima oko 100 korisnika i prema njima imamo obavezu da im vijesti isporučujemo redovno i brzo. Naši novinari to rade jako profesionalno i imaju dobru saradnju sa marketing službom", istakla je Vidovićeva.

Danas je odata i počast preminulim radnicima Srne Todoru Dutini, Radenku Samardžiću, LJudmili Matković, Jovanu Ajvazoviću, Mihajlu Jeremiću, Radojki Kenjić, Dragomiru Simoviću, Gordani Zukić i Jovi Labusu.

Narodna skupština tadašnje Srpske Republike BiH osnovala je 7. aprila na Palama Srpsku novinsku agenciju, čije je sjedište od 1998. godine u Bijeljini.

"Srna" je danas organizovana kao akcionarsko društvo u vlasništvu Vlade Republike Srpske sa matičnim dijelom u Bijeljini i dopisništvima u Banjaluci, Sarajevu i Beogradu, kao i razgranatom mrežom stalnih i honorarnih dopisnika u BiH, susjednim državama, te Hagu i Briselu.

Trenutno zapošljava 75 radnika i oko 30 honorarnih saradnika, a u vlasništvu "Srne" je više od 500 kvadratnih metara poslovnog prostora u Bijeljini, Banjaluci i Sarajevu.

Svečanosti su prisustvovali i ministar trgovine i turizma Republike Srpske Maida Ibrišagić–Hrstić, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Igor Vidović, ministar uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić, predstavnici javnih i privatnih medija u Republici Srpskoj, kulturnog i javnog života.