Načelnik Generalštaba Vojske Srbije LJubiša Diković danas je, povodom obilježavanja 73 godine od početka Drugog svjetskog rata na tlu nekadašnje Kraljevine Jugoslavije i bombardovanja gradova u Srbiji, u ime Vlade položio lovorov vijenac na Spomenik stradalim pilotima na Zemunskom keju u Beogradu.

aprilsko bombardovanje beograda

Vijence su položili i predstavnici boračkih organizacija i privremenog organa grada Beograda, čiji je član Nikola Nikodijević poručio da bi Srbija, koja je bila na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu, trebalo da i danas što češće ističe svoju antifašističku prošlost.

Nikodijević je najavio da će gradska vlast insistirati na podizanju spomenika žrtvama Drugog svjetskog rata i memorijalnog kompleksa za stradale u logorima i na drugim stratištima.

U Beogradu je danas polaganjem vijenaca odata počast nevino nastradalim građanima i pripadnicima oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije koji su se prije 73 godine suprotstavili napadu fašističke NJemačke.

Predsjednik Privremene uprave Beograda Siniša Mali u Aleji žrtava bombardovanja na Novom groblju podsjetio je na veliki broj stradalih i štetu koju je prestonica Srbije pretrpjela u bombardovanju, istakavši da je obaveza očuvanje sjećanja na te žrtve.

"Ne samo što je porušen veliki broj zgrada, kada smo izgubili Narodnu biblioteku sa više od 300.000 knjiga, već je i veliki broj Beograđana izgubio život. Tada je Beograd imao oko 370.000 stanovnika, od kojih je, prema zvaničnim podacima, poginulo 2.274, dok nezvanični govore da ih je bilo oko 4.000", podsjetio je Mali.

Predstavnici Privremene uprave grada i građanskih udruženja položili su vijence i kod fontane "Vrelo života" ispred "Beograđanke", kao i na spomen-obilježje civilima stradalim u skloništu u Karađorđevom parku, koje je bilo direktno pogođeno u bombardovanju.

Nacistička NJemačka je bez objave rata u zoru 6. aprila 1941. godine napala Kraljevinu Jugoslaviju, a glavni udar izvršen je na Beograd, u kojem je u bombardovanju ubijeno oko 4.000 ljudi, a sam grad pretrpio strašno razaranje.

Tokom takozvanog Aprilskog rata, koji je okončan potpisivanjem kapitulacije Vojske Kraljevine Jugoslavije 17. aprila iste godine, nastradalo je više hiljada civila.

U masovnim i višednevnim bombardovanjima uništeno je više hiljada stambenih i drugih objekata.

Bombardovanje Beograda, koji je nekoliko dana ranije Vlada proglasila nebranjenim gradom, obuhvatilo je i uništavanje bolnica, gusto naseljenih gradskih četvrti, ali i potpuno razaranje zdanja Narodne biblioteke Srbije na Kosančićevom vijencu.

Narodna biblioteka Srbije bila je jedina nacionalna biblioteka koju su nacisti svjesno napali i uništili u Drugom svjetskom ratu.

Tokom bombardovanja Beograda ubijeno je više stotina ljudi u skloništu u porti beogradske Vaznesenjske crkve, kao i u velikom skloništu u Karađorđevom parku koje je direktno pogođeno 6. aprila 1941. godine.