Republika Srpska je ogromno dostignuće

Rat u BiH Srbima je bio nametnut, a Republika Srpska je najveći mogući rezultat, ako se ima u vidu činjenica da važni faktori međunarodne politike nisu bili naklonjeni srpskim interesima, smatraju političari i analitičari u Srpskoj.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac rekao je Srni da "ratno proljeće 1992. godine u Sarajevu i danas ostavlja gorak ukus svim normalnim građanima BiH".

"Nakon sporadičnih ekscesa u martu i aprilu te '92. godine, došlo je do sistemski organizovanih sukoba u kojima su mnogi ljudi stradali, porodice unesrećene i raseljene, a uzrok je pogubna politika SDA BiH, koja je slijepo slijedila svog lidera Aliju Izetbegovića i njegove radikalne stavove koje je predstavio u svojoj 'Islamskoj deklaraciji", kaže Košarac, osvrćući se na početak rata u BiH.

Prema njegovim riječima, Izetbegović je tada nastojao da realizovanjem stavova iz svoje knjige i preglasavanjem srpskog naroda u BiH stvori islamsku državu na Balkanu, što je rukovodstvo srpskog naroda u tadašnjoj BiH prepoznalo.

Međutim, podsjeća Košarac, međunarodna zajednica nije uvažila želju srpskog naroda da očuva SFRJ, nego je njena politika bila bazirana upravo na raspadu bivše Jugoslavije, tako da je jedan od njenih poligona, definitivno bila i BiH.

"To se vidi i danas, kada se u BiH pokušava nametnuti dominacija politike međunarodne zajednice s ciljem unitarizacije BiH, koja je neefikasna zemlja, a koju strani faktor želi da vidi kao dominantnu tvorevinu nad entitetima", ocjenjuje Košarac za Srnu.

Kao povod za rat, Košarac vidi i ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića, čije su ubice bile iz reda militantnih muslimanskih krugova, kojima je zasmetala srpska zastava na Baščaršiji.

"Mislim da bi se i danas desila slična situacija - ukoliko bi neko pronio srpsku trobojku kroz Sarajevo, ko zna kako bi se to završilo. To govori da političko Sarajevo i dalje pokušava da ostvari Izetbegovićeve ratne ciljeve, pri čemu posebno insistiraju na prenosu nadležnosti sa entiteta na nivo BiH", navodi Košarac.

On poručuje da se nikada ne smije zaboraviti da je tokom rata u Sarajevu bilo više od 120 logora za Srbe i da je stradalo najmanje 5.000 lica srpske nacionalnosti, čije su tragične sudbine i danas u velikoj mjeri nepoznate.

"Očigledno, riječ je o osimišljenoj politici uništavanja Srba u BiH. Kada danas imamo u vidu da je samo jedan odsto Srba ostalo u federalnom Sarajevu - to dovoljno govori o kontinuitetu politike prema srpskom narodu", zaključuje Košarac.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da je Republika Srpska napravila ogroman rezultat u tadašnjim međunarodnim okolnostima, jer se izborila za definisanje teritorije i uspjela da se centralizuje u politički sistem sa zaokruženim ekonomskim, obrazovnim i drugim društvenim prostorom.

"To je sjajna osnova za razvoj i stabilnost Srpske, i na unutrašnjem i na spoljnom planu", ističe Šolaja za Srnu. Prema njegovim riječima, Republika Srpska, de fakto, spada u kategoriju država, odnosno države u državi, koja, doduše, nema puni ni međunarodnopravni ni politički subjektivitet, ali ono što je karakteriše kao takvu svakako je njena komunikacija sa međunarodnom zajednicom i njenim institucijama.

"Danas se uloga međunarodne zajednice mijenja i to veoma lako može da bude od koristi za Republiku Srpsku, pogotovo što OHR definitivno gubi svaki vrstu moći, što je dobro, a i EU polako prelazi sa direktivnog na politički i usmjeravajući odnos i uticaj na BiH", ocjenjuje Šolaja.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić kaže da se kao početak rata u BiH može smatrati i 1. oktobar 1991. godine, kada je zvanična vojska Hrvatske, sa paravojnim jedinicama, izvršila agresiju na BiH.

On podsjeća da je Hrvatska, "koja se u to vrijeme protivustavno odvojila od SFRJ, organizovala da čizma hrvatskog vojnika stane na teritoriju BiH, tako što je izvršen napad na selo Ravno i Trebinje, kada je došlo do prvih većih oružanih sukoba između tadašnje regularne JNA i oružanih snaga Hrvatske".

"Teško je iz otadžbinskog rata u BiH danas izvući pouku, kad je nismo izvukli ni iz Drugog svjetskog rata. A da smo na vrijeme objasnili ratnu prošlost, vjerovatno ne bi ni došlo do rata na prostorima bivše Jugoslavije", rekao je Jovičić.

Mnogi predstavnici institucija i nevladinih organizacija u Republici Srpskoj ističu da je rat na prostorima bivše Jugoslavije, odnosno u BiH, projektovan u određenim međunarodnim centrima moći, ali da se njegova realizacija nije mogla desiti bez unutrašnjeg faktora.

To se, prije svega, odnosi na "Islamsku deklaraciju", čiji je autor osnivač SDA Alija Izetbegović, koja je bila temelj za homogenizaciju Bošnjaka.

Treba podsjetiti i na činjenicu da je 31. marta 1991. godine, godinu prije priznavanja nezavisne BiH, u okviru njenog ustavno-pravnog sistema i regularnih snaga mira bezbjednosti, te policije u BiH - formiran takozvani Glavni štab Patriotske lige /muslimanskih oružanih formacija/.

/nastaviće se/