U BiH se godišnje konzumira oko dvije i po hiljade tona meda, a samo polovina ove količine je od domaćih proizvođača, rekao je danas profesor banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta Goran Mirjanić.

medonosna sezona republika srpska radivoje maksimovic

On je na predavanju o temi "Dobra pčelarska praksa", koje je održano u Novom Gradu, rekao da domaći pčelari imaju dosta znanja, ali da često u praksi pribjegavaju bržim metodama, što se odražava na kvalitet meda.

"Pčelari moraju da se vrate izvornim vrijednostima proizvodnje meda, odnosno da, uz savremeni pristup pčelarenju, poštuju osnovne norme biologije medonosne pčele", rekao je Mirjanić.

On kaže da dobra pčelarska praksa obuhvata specifične okolnosti, koje karakterišu proizvodnju - aktivnosti na pčelinjaku, proizvodnju pčelinjih proizvoda, proces vrcanja meda, skladištenje gotovih proizvoda, pčelarske opreme i saća, manipulaciju medom, te marketing i prodaju.

"Značaj pčele u oprašivanju i proizvodnji hrane za ljudsku populaciju je ogroman i zato po svaku cijenu moramo sačuvati ovog korisnog insekta", poručio je Mirjanić.

Predavanje je održano u organizaciji Saveza pčelara Republike Srpske, nevladine organizacije "Agritera" iz Holandije i Društva pčelara Novi Grad.