Dr Milan Gulić za TrebinjeLive – Prvi dobrovoljci u Prvom svjetskom ratu su bili iz Boke

Autor: Zdravko Šakotić Foto: Zdravko Šakotić
TREBINJELIVE 22. 03. 2014. - 10:21h

U organizaciji SPKD „Prosvjeta“ iz Herceg-Novog  i Instituta za Savremenu istoriju iz Beograda u Boki je boravio dr  Milan Gulić, naučni saradnik  Instituta za savremenu istoriju, koji je za potrebe ovog Instituta, a povodmo sto godina od početka Prvog svjetskog rata, došao da ispita i prikupi podatke o dobrovoljačkom pokretu u Boki kotorskoj i njegov značaj i doprinos u  zavšetku Prvog svjetskog rata.

dr milan gulic

U razgovoru za TrebinjeLive Gulić naglašava da je ideja i  zadatak da se osvijetli ulogu Bokelja u Prvom svjetskom ratu na strani Srbije. „Kada je izbio Prvi svjetski rat ili Veliki rat kako je tada nazivan, Boka kotorska je predstavlja integralni dio kraljevine Dalmacije, odnosno Boka kotorska je bila dio Austrougarske monarhije. Stanovnici Boke kotorske nalaze se na drugoj strani u odnosu na Srbiju i u odnosu na Crnu Goru. Međutim, državljanstvo nije značilo isto što i osjećaj. I te kako ljudi iz Boke kotorske su Prvi svjetski rat provodili na strani Crne Gore i Srbije, prolazili Albansku golgotu, probijali Solunski front i u krajnjem slučaju učestvovali u oslobođenju kako nekadašnje Srbije, tako i kasnije cijele jugoslovenske države“, počinje razgovor za TrebinjeLive dr Milan Gulić i dodaje da su Bokelji, iako su bili na teritoriji koja je i te kako bila značajna u Monarhiji, uspjeli da dođu u vojne jedinice Srbije i na taj način doprinesu uspjehu Srpske vojske u Prvom svjetskom ratu.

Prvi Bokelji na stranu Srbije stupili su 8. avgusta 1914. godine, i njih je u Srbiju otpremio tadašnji konzul Vintrović iz Soluna. Od 22 dobrovoljca koje je konzul otpremio, polovina je bila iz Boke kotorske i Paštrovića.  „Treba reći da su dobrovoljci, pa samim tim i Bokelji, imali vrlo važnu ulogu u toku rata na strani Srbije. U početku rata Srbija je formirala četiri dobrovoljačka odreda, a od samog početka rata dobrovoljci stupaju i imaju važnu ulogu i u odbrani Beograda i u borbama na frontu prema Drini. Ova uloga postaje još značajnija nakon vojničkog sloma Srbije 1915. godine“, ističe dr Gulić i napominje da nikada nije utvrđen tačan broj dobrovoljaca iz Boke kotorske. „Naš cilj je u arhivama u Beogradu i ovdje u Boki sagledamo opštu situaciju i da pokušamo što više rekonstruisati ratne puteve Bokelja-dobrovoljaca u Prvom svjetskom ratu“, dodaje on.

„Da bi se uopšte shvatilo zbog čega je 1914. godine Austrougarska  krenula u rat i zbog čega su joj Srbija i Crna Gora smetale, treba objasniti slučaj Balkanskih ratova, jer su Dalmacija i Boka kao njen dio /dio Monarhije/ vrlo kompaktno dočekale Balkanske ratove. To je sigurno bilo na strani hrišćanskih balkanskih saveznika u prvom redu Srbije i Crne Gore, ali i Grčke i Bugarske. Dalmacija, a to znači Boka, je u to vrijeme obilovala skupovima podrške. Ljudi demonstriraju, a čak je i zabilježeno da su austrougarske vlasti u Zadru i Šibeniku obarale opštinske vlasti jer su, kako se tada govorilo, pretjerali u podršci Balkanskim saveznicima. Već se u tome osjetilo da je Srbija samim svojim postojanjem prijetnja za Austrougarsku“, ističe Gulić i objašnjava da je cilj Austrougraske bio da postoji ona ili Srbija, obje nikako, te na osnovu toga je jasan udar Monarhije na Srbiju u trenutku kad je najmanje spremna i kada ni u kojem slučaju nije željela rat.

On dodaje da  se austrougarska represija, koja je počela tokom Balkanskih ratova i Sarajevskog atentata, počinje još brutalnije sprovoditi nakon izbijanja rata. Zabranjena je ćirilica i raspuštena su kulturno-prosvjetna društva, a ugledni Bokelji su zatočeni na ostrvo Mamula, dok je u BiH zavladale još gora represije po srpski narod. Sve to je, kako ističe Gulić, dodatno doprinijelo da ljudi nisu bili raspoloženi da ratuju protiv Austrougara.

Prema Gulićevim riječa, dokumenta u arhivama u Herceg-Novom i Kotoru su pomogla da se sagleda tadašnja situacija u Boki. „Boka je specifična u to vrijeme kao vrlo bitan vojni objekat, i  kao jedna od glavnih sjedišta austrougarske flote“, napominje Gulić, objašnjavajući da su do tih podataka došli na osnovu zbirki Mirka Komnenovića i Špira Poznanovića, ljudi koji su od Srpske vlade dobili zadatak da prikupe dobrovoljce na Istočnom frontu i u Južnoj Americi.

Podaci prikupljeni u Boki biće predstavljeni na naučnom skupu koji će u junu organizovati SANU, dodaje Gulić.

„Interesantna je autobiografija Mirka Komnenovića gdje on daje vrlo tačne opservacije kada su u pitanju prve nedjelje i prvi dani rata u Boki kotorskoj. Tu je u pitanju njegov vrlo složeni put od Trsta preko Italije i Grčke gdje on dolazi do Niša, ratne prestonice Srbije, i konačno njegove opservacije i zaista vrlo bitni podaci o tome kako su sakupljani dobrovoljci sa Istočnog fronta“, napominje on i dodaje da Komnenović nije završio svoje zabilješke, te da ima pretpostavki da su one i izgubljene.

U zaostavštini Špira Poznanovića nalaze se jako bitni podaci koji pokazuju povjerenje koje je Srpska vlada imala u njega. „Zaostavština predstavljaja vrlo organizovanu potvrdu Srbije da sakupi svježu krv za svoje oružane snage koje su potrebne nakon vojničkog sloma i Albanske golgote. Onog trenutka kada Srbija na terenu nestaje, i da bi njena vojska i stanovništvo preživjeli povlače se preko Albanije, civilni i vojni vrh je svjestan da nema odakle dopuniti snage. I dobrovoljci postaju još važniji i još značajniji. I zato Srpska vlada pokušava na sve strane da ih sakupi i šalje ljude kao što su Komnenović i Poznanović“, kaže u razgovoru za TrebinjeLive dr Milan Gulić.

Okolnosti su bile takve da je bilo nemoguće precizno voditi dokumentaciju, a dijelom je i nestala i uništena, dok se sačuvani dio iz Prvog svjetskog rata ponovo našao na uništavanju tokom i poslije Drugog svjetskog rata.

Gulić ističe da se nada će u narednom periodu u naučnim krugovima tema dobrovoljaca dobiti još veći značaj, te da će mladi istoričari u budućnosti dati svoj doprinos. „Nadam se da će se neko pozabaviti i sa dobrovoljcima iz Hercegovine. Stiče se utisak da su upravo iz tih pograničnih pokrajina dobrovoljci bili još brojni. A razlog je možda i ta represivna politika koja je na tom prostoru bila prisutna“, napominje Gulić i zaključuje da je Hercegovina, zbog blizine fronta, poprilično stradala.

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.

Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja