Direktor Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/ Sreto Tanasić smatra da niko ne može biti zadovoljan načinom na koji je srpski jezik zastupljen u svijetu, te da bi Srbija i Republika Srpska trebalo da budu svjesne značaja tog problema.
Tanasić je napomenuo za SRNU da srpski jezik nije zastupljen na slavističkim katedrama u svijetu onako kako bi trebalo da bude, te da Srbija "nema sluha za taj problem", za razliku od Hrvatske i BiH koje brinu o jeziku i otvaraju nove lektorate u svijetu.
"Ne šaljemo svoje lektore srpskog jezika, ne podržavamo ih ni na koji način, kao ni katedre na kojima se izučava srpski jezik. Za razliku od nas, veliku pažnju tome posvećuju naši susjedi iz BiH, pogotovo oni koji govore po bošnjačkom jeziku, a još više susjedi iz Hrvatske, koji izuzetno mnogo pažnje polažu na to da otvore lektorate hrvatskog jezika", ističe Tanasić.
On ocjenjuje da je u tim stručnjaka, koji bi trebalo formirati radi rješavanja ovog problema, potrebno uključiti i stručnjake iz oblasti marketinga u kulturi, radi pozicioniranja nacionalnog jezika u svijetu.
"Nažalost, naša država u ovom momentu nema za to sluha. Mi na različite načine pišemo, opominjemo, molimo da se to pitanje uredi. Za sada to nije uređeno, čak u državi kao da ne znaju čija je to obaveza", upozorava Tanasić.
On naglašava da su u svijetu srpski jezik i kultura daleko ispred "kultura koje su se otcijepile jezikom od srpskog jezika".
"Naša kultura i jezik su jaki, međutim, vrijeme je takvo da je potrebno raditi na marketingu i nekoj vrsti podrške održavanju lektorata srpskog jezika na stranim katedrama i otvaranju novih lektorata", kaže Tanasić.
Napominjući da bi i takav pristup trebalo uzeti u obzir prilikom pripremanja "strategije nacionalnog jezika", Tanasić apostrofira pitanje lektorata, s namjerom i potrebom da se sačuvaju već postojeći i poveća broj novih lektorata srpskog jezika na katedrama u svijetu.
"U posljednje vrijeme mnoge lektorate smo izgubili, nešto svojom krivicom, nešto zbog opšteg stanja u slavistici", pojašnjava Tanasić.
SANU je u oktobru održao naučni skup na kome je razmatrano niz pitanja koja su aktuelna u vezi sa statusom srpskog jezika, a Tanasić najavljuje da bi uskoro trebalo da bude završen zbornik sa tog skupa, te da će se nakon toga Odbor za standardizaciju srpskog jezika obratiti i državi.
"Odbor za standardizaciju srpskog jezika nastao je prije 15 godina i u njemu su predstavnici iz svih srpskih univerziteta u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, odnosno sve tri naše akademije Instituta za srpski jezik. Svi ukazujemo na probleme zastupljenosti našeg jezika u svijetu", navodi Tanasić.
On pojašnjava da akademici, članovi Odbora, više pojedinačno, rade ono što je u njihovoj moći - održavaju veze, daju podršku kolegama u slavističkim centrima u svijetu - nego što država danas brine o tome.
Šta Vi mislite o ovome?