U Trebinju je jutros prvom sesijom na temu „Teologija i politika“ počeo simposion na pod nazivom „Teologija u javnoj sferi“, koji organizuje, danas i u ponedjeljak, Eparhija Zahumsko – hercegovačka i primorska u okviru „Eparhijskih dana“.

teologija u javnoj sferi

Simposion je svečano otvorio umirovljeni vladika zahumsko – hercegovački i primorski Atanasije koji je u svojoj pozdravnoj riječi istakao da nema čovjeka koji ne vjeruje, te da Bog čovjeka stvara i želi ga za saradnika i prijatelja, jer čovjek ne može sam da se uzdigne iz blata, iz svoje stvorenosti.

On je napomenuo da je Hristos ličnost, ali da čovjek kao ličnost sa Hristom može doći do teologije, odnosno do bogoslovlja koje je zajedništvo sa Bogom koji je zajednica, i zbog toga je teologija toliko važna kroz vijekove i od početka. „Ovo je tema koja je zaista dragocjena, ali i široka, duboka i visoka. Sama riječ teologija je ogromna, bezgranična, i kako je govorio Areopagit, ‘u isto vrijeme može biti vrlo kratka i sadržajna’“, rekao je vladika Atanasije i dodao da čovjek, iako je udaljen u stanju od Boga, ipak svojim podvizima pročišćuje sebe i bogodanom logošću očišćuje logose, promisao i suda koji postoje u bićima.

„Ako si bogoslov, teolog, molite se istinski, a ako se moliš istinski onda si pravio teolog“, kazao je vladika.

„Sve jevanđelje, sve božootkrivenje, jedan buket, jedan svežen, osnovni ljudski i egzistencijalni i porodični odnos, otac, sin, porodica, kuća, zajednica, ljubav, saradnja, to je bitno u shvatanju teologije. Istinska teologija je moguća samo blagodareći po stasnom i ličnom, samodjelatnom otkrivenju Boga u Hristu. I Sin i Otac i Duh otkrivaju jednog Oca, i time otkrivaju Carstvo svete Trojice, carstvo istine, ljubavi i života“, rekao je vladika, burno pozdravljen od prisutnih.

Teologija je moguća samo kada postanemo bliski i slični vjerom, blagodaću i djelatnošću sa Bogom koji nas je stvorio po svome liku, i kada on u nama prepozna sina svoga. „Bog se otkrio u ličnosti Hrista i pokazao čovjekov original. U Hrista ovaploćenoga je gledao Bog stvarajući svijet, kao što je Mojsiju na Sinaju rekao 'po onoj viziji koju si vidio napravi i skini', a on je vidio buduću Crkvu. To je ono gdje je Bog imao pred sobom Sina svoga ovaploćenoga za nas i radi nas, i onda je stvarao čovjeka“, dodao je vladika.

Nepropadljivi hljeb teologije, koji je životni zadatak čovjeku, postao je naš zadatak. „Da obrađujemo svoje biće, prirodu, tijelo, dušu, i da iz toga ne crpimo samo zadovoljstvo kao krpelj, nego prije svega radost bića, radost života, ljubavi i zajednice, odnosno onoga što čini čovjeka kao ličnost. A to je samo vjera, ali šire i dublje, ne ono što danas smatramo vjerom. Nema čovjeka koji vjeruje u nulu, govorio je Dostojevski, svaki u nešto vjeruje i svaki neki vjeru propagira i propovijeda“, kazao je vladika Atanasije.

teologija u javnoj sferi

Vladika Atanasije je napomenuo da ga zauzima gnjev kada čuje velike parole, koje su šuplje i podloga za manipulisanje ljudima, kao što je bila klasna borba. "Imamo da nam dolaze danas sa pravima oni koji nas bombarduju. Mirne duše i nikom ništa. Mnogo je ponižen čovjek u današnjoj civilizaciji, i još uvijek dominira prezrenje, popovi popujte, profesori profesujte, a stvarnost je naša", rekao je vladika Atanasije i zaključio da Srbima nema nebeske Srbije već samo zemaljska, nema nebeskog čovjeka ispolja već zemnog, uz konstataciju da teologija nije luksuz.

U nastavku sesije govorili su Bogoljub Šijaković sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta iz Beograda, Đorđe Vukadinović - Nova srpska politička misao, Miša Đurković sa Instituta za evropske studije iz Beograda, Nikola Knežević sa Protestantskog teološkog fakulteta iz Novog Sada.

U toku je diskusija, a od 16.00 časova očekuje se obraćanje mitropolita Amfilohija.