Trebinje: "Dva vijeka sa Njegošem", veče posvećeno velikanu

„Dva vijeka sa Njegošem“ naziv je književne večeri koja je večeras priređena u prostorijama Narodne biblioteke u Trebinju, u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske i Udruženja književnika Srpske – podružnica Trebinje.

O Njegošu, jednom od najvećih srpskih pisaca, govorili su: Akademik prof. dr Ljubomir Zuković, akademik prof. dr Marko Vuković, prof. dr Radoslav Milošević i Božidar Vučurević.

Govoreći o saradnji Vuka Karadžića i Petra II Petrovića Njegoša, Ljubomir Zuković je rekao da je Vuk svojim ukupnim djelom više uticao na Njegoša nego Njegoš na Vuka, ali je, kako kaže Zuković, Njegoš mnogo pomogao Vuku u pobjedi njegovih ideja. „On to nije učinio neposredno, već posredno. Čim se pojavio iz štampe Gorski vijenac, 1847. godine, zadobio je opšte simpatije na svim prostorima gde su živeli Srbi koji su ga mogli čitati i razumeti, i onda su oni videli da na tom jeziku, za koji se zalaže Vuk, može da se peva i da se stvaraju vrhunska i genijalna pesnička dela. Kako je Njegoš stvorio svojim Gorskim vijencom i on je zatim na posredan način jako pomogao Vuku“, rekao je Zuković i dodao da je to bila jedna plodna saradnja, te da Srbi već dva vijeka duhovno rastu uz Vuka i Njegoša.

O turbulencijama u njihovom radu, Zuković napominje da su to sve sitnice, te da je Njegoš jedan moralni džin koji je mogao da se uzdigne iznad nekih dnevnih nesporazuma koji su normalni među ljudima, a ujedno je bio i svjestan Vukovog značaja i njegovog djela i sve mu je praštao i pomagao koliko je god mogao. „U Njegoševom pismu u kojem moli Aleksandra Karađorđevića da Vuku obnovi penziju i da mu da izostatke dok je bila obustavljena on kaže ‘istina je da se on jedno vrijeme unekoliko držao nama protivne strane (misli na Miloša Obrenovića), ali posad će on biti i dušom i srcem uz nas’, i tako je i bilo”, objašnjava Zuković, koji je i potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS.

Njegoševa djela kroz godine uvijek poručuju mnoge nauke. Prema mišljenju Zukovića, Njegoševa djela su njegova proročka misao koja nije ograničena ni prostorom ni vremenom. On dodaje da su neke Njegoševe misli aktuelnije danas nego u periodu kada su izrečene. “Njegoša treba samo pažljivo čitati. Ima stihova toliko dubokih, toliko misaono složenih da u njima treba i prenoćiti i predaniti pa da ne dosegnete sve njihove dubine i sva njihova značenja. I u tome je njegova veličina”, rekao je Zuković i napomenuo da je u ovoj godini bio na 20 naučnih skupova o slavnom lovćenskom proroku i bogovidcu, te naglasio da se moramo boriti za Krst Časni i slobodu zlatnu.

Odgovarajući na novinarsko pitanje „Na koji način, pored naučnih simpozijuma, možemo da čuvamo Njegoša“, Zuković je prokomentarisao: „Kao što je rekao Matija ‘ne može nam niko Njegoša ukrasti jer smo ga naučili napamet. Njegoš se uči kao narodna pesma’ i Andrić ‘njegov je stih naprosto kalup za našu misao’. Oni koji bi trebali da štite naše interese samo stoje zbunjeni pred ovom takozvanom Međunarodnom zajednicom koja ima devizu ‘stvarnost je ono što mi kažemo’, a mi znamo da to nije stvarnost. Stvarnost je ono što naše oči i naš um vide”, zaključio je u izjavi za TrebinjeLive akademik prof. dr Ljubomir Zuković.

Akademik Marko Vuković rekao je da je Njegoš obnovio školu, štampariju, smijenio senatora, otvorio fabriku baruta, gradio puteve, imao dosta otpora u brdima, od Rusije dobijao pomoć što mu je omogućilo da ostane na vlasti, prodavao zemlju Austrijancima, poznavao italijanski, ruski, francuski, njemački. “U spoljnom izgledu on je tipični dinarski tip čovjeka. Slični su mu ljudi sa Kavkaza i siromašni. Bio je visokog stasa, lijepe građe, u licu zarumenjenih jagodica… o njegovoj ljepoti napisano je mnogo”, rekao je Vuković i dodao da je Njegoš ujedno i vladar i pjesnik i vladika.

“Djela Njegoševa su ogledalo srpsko”, rekao je Božidar Vučurević i dodao da se srpka istorija ogleda u epskoj poeziji i guslama. “Svačija istorija se piše, a srpska se i piše i pjeva”, kazao je Vučurević.

U drugom dijelu druženja, guslama su noć uljepšali guslari Vladan Perović i Rajko Milojević, a izabrane stihove kazivala je Žana Gluhović.

U okviru večeri otvorena je izložba slika bilećke Kolonije.