Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica rekao je da će dokumentarni film, koji će snimiti povodom 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, prikazati istoriju onakvom kakva je zapravo bila, na žalost, mnogih koji žele da je preinače. emir kusturica

Kusturica ističe da će ovaj film prikazati i neke činjenice koje su prethodile Sarajevskom atentatu i koje će dokazati da hici Gavrila Principa u austrougarskog prestolonasljednika nisu bili uzrok velikom zlu.

"To će biti film u kome ću ukrstiti misli najvećih živih istoričara, gdje će stvarni uzroci rata isplivati na površinu, da bi se stvorio dokument koji bi zamijenio tabloidnu priču o tome da su pucnji u Sarajevu započeli rat. Taj rat nije počeo na Vidovdan 1914, već 27. jula iste godine kada je vojnik austougarske carevine pucao preko Save u srpskog vojnika i ubio ga", istakao je Kusturica za beogradski "Blic".

On je dodao da je stric Franca Ferdinanda, poslije pucnja u Sarajevu, rekao da je time što je ubijen njegov sinovac zadovoljena božja pravda. "Da ne govorim o tome da je Ferdinand u Bosnu došao na manevre koji su trebali da počnu na granici sa Srbijom", rekao je Kusturica.

Proslavljeni režiser naglasio je da će dio dokumentarca biti snimljen i na višegradskom mostu, i u autentičnim kućama zaostalim iz tog vremena.

Kusturica je podsjetio da će 100 godina od početka Prvog svjetskog rata biti obilježeno u Andrićgradu, na Vidovdan naredne godine, gdje će biti organizovano niz stručnih predavanja, promocija knjiga sa ovom tematikom, a nastojanja su da se priredi i međunarodni kongres koji će okupiti relevante istoričare, koji će dati istinski sud o krivcima i pokušajima da se činjenice zamene.

Tokom vikenda u Andrićgradu je održan prvi sastanak Međunarodnog odbora Andrićevog instituta za obilježavanje 100 godina od početka Prvog svjetskog rata kojem su, osim Kusturice, prisustvovali i direktor Odjeljenja za istoriju Andrićevog instituta Miroslav Jovanović, Oleg Arajpetov iz Moskve, Svetozar Rajak sa Londonske škole ekonomije i politike, direktor Ahirva Srbije Miroslav Perišić i sekretar Arhiva Ivan Obradović.