Slobodan Benderać iz sela Klobuk kod Trebinja, gdje se nalazi i istoimeni srednjovjekovni grad, doveo je put do ovog istorijskog lokaliteta, do koga je donedavno vodila kozja staza. slobo benderac, graditelj gusala

Cjelokupan posao košta blizu 3.000 maraka i sav novac je obezbijedio on sam kako bi dao svoj maksimalni doprinos da se ovaj dragocjeni turistički biser ne preda zaboravu.

Vodeći se isključivo patriotizmom, jer su, kako kaže, vijekovima njegovi preci ginuli upravo po tim klisurama, cjelokupan projekat su započeli inicijatori osnivanja “Udruženja Klobuk”, njegov pokojni brat Momo i prijatelj Stevo Đajić, koji su, kroz organizovanje radnih akcija probili jedan dio puta, da bi on sam ponovo nastavio posao.  “Nisam imao nikakav lični interes u svemu ovome, ali je moja osnovna misao da se ova živa istorija u mome rodnom kraju, kao i prirodne atrakcije Mirotinskih strana koje se nalaze na ovom lokalitetu, mogu i moraju bolje iskoristiti na korist savremenih generacija, prvenstveno kada je u pitanju turizam”, tvrdi Benderać.

On vjeruje da bi se, asfaltiranjem ovoga puta, i srednjevjekovni Klobuk oživio, te da nije nemoguće rekonstruisati nekadašnje zidine i kule, tim prije što je ovo mjesto poznato po čuvenoj bici iz Prvog svjetskog rata u kojoj je samo za jedan dan izginulo 165 srpskih ratnika, sahranjenih kasnije u Spomen kosturnicu Klobuk.

U podnožju ove stjenovite istorije i poznati reditelj Emir Kusturica pravi jednu drugu, filmsku istoriju Klobuka, u kojoj je obnovio jednu staru kuću, sagradio “filmski tunel” i slično, što bi i turistički zaokružilo čitavu jednu priču o Klobuku.

“Kada bismo sa našim poznatim ljudima po svijetu valjano pokrenuli projekat revitalizacije ovog mjesta, mogli bismo, budući da se ono nalazi na granici sa Crnom Gorom, prema IPA fondovima napraviti zajednički projekat zaštite i revitalizacije ovog područja, a onda ga u dogledno vrijeme možda kandidovati i za UNESKO-vu zaštitu”, navodi dalje Slobodan.

Ovaj penzionisani pravnik koji je radni vijek proveo u Beogradu, iz rodnog kraja je u svijet ponio ljubav prema guslama koje neumorno izrađuje, ali je kao samouki majstor rezbarije na seoskoj crkvi svojeručno uradio bogato rezbarena vrata, a pored crkve sagradio kamenu česmu sa odmorištem.