Ukidanje željezničke pruge Čapljina-Dubrovnik-Zelenika 1968. godine i pruge Čapljina-Trebinje-Bileća-Nikšić 1976. godine je najveća greška tadašnjih rukovodilaca željeznica bivše zemlje i političara tada tri republike, a danas države.

izlozba 111 godina zeljeznice u crnoj gori herceg novi

„Gašenjem pruge stopiran je razvoj regiona“, opšta je poruka sa sinoćnje izložbe „111 godina Crnogorske željeznice“, koja je otvorena u Herceg-Novom. Nostalgičare za prugama kojih više nema i čiji je nestanak unazadio privredu Boke, Hercegovine i dijela nikšićke opštine je okupio poznati publicista i poznavalac istorije željeznice u bivšoj Jugoslaviji Josip Veber (45) iz Pančeva. To je čovjek koji već 30 godina svojim upornim radom  i neumornim izučavanjem istražuje i bilježi nedovoljno objašnjene ili nepoznate činjenice iz istorije željeznice regiona, Republike Srpske, Dubrovnika, Nikšića i Boke kotorske, gdje je od pravca Čapljina-Hum-Dubrovnik prvi voz stigao 1901. godine u Zeleniku.

Svoja istraživanja je preusmjerio i na istoriju željeznice Crne Gore jer je jedan krak pruge išao od Huma preko Trebinja i Bileće do Petrovića i Nikšića kada je 1938. godine u Nikšić stigao prvi voz. Tragajući za dokumentima i fotografijama u arhivama, ali i privatnim zbirkama, Veber je prešao kilometre i kilometre, proveo sate i sate u bibliotekama i na drugim mjestima gdje je mogao dobiti validne podatke o ljudima koji su živjeli za prugu i za željeznicu koja je decenijama bila nosilac razvoja zemlje i kraja kuda je prvo išao čuveni „Ćiro“, a zatim dizel lokomativa noseći radost i blagostanje ljudima kuda je prolazila.

Dio te bogate dokumentacije Josip Veber je objavio u brojnim naslovima, filmovima i izložbama. Jedan takav svoj projekat pod nazivom „111 godina željeznice u Crnoj Gori“, kroz izložbu fotografija i fotomonografiju, predstavljen je sinoć u foajeru dvorane „Park“ u Herceg-Novom.

Otvarajući izložbu koja je do sada organizovana u Ljubljani, Beogradu, Pančevu, Zagrebu i Baru, a uskoro će stići i u Sarajevo, Trebinje, Bileću i Nikšić, Dragoljub Šarić - pomoćnik izvršnog direktora kompanije „Montekargo“ AD Podgorica, je kazao da izložba na efektan način vodi kroz istoriju željezničkog saobraćaja bivše Jugoslavije. „Ono što vrijedi za pojedinačne živote vrijedi i za zajednicu i društvo. Tako se i ukidanje željeznice u Boki kotorskoj i Hercegovini desilo na raskršću kojim se krenulo jednim putem pri čemu su ostali i neki drugi putevi kojima nismo krenuli. Krenuli smo putem koji je danas bez željeznice. Kao posljedica takvih odluka uvijek ostaje staza kojom nismo krenuli i druga staza kojom smo krenuli i stigli do ove dobro ilustrovane izložbe i monografije koju imamo pred sobom“, rekao je Šarić i dodao da je izložba pokazala da fotografija govori više od hiljadu riječi.

Josip Veber je jedan od najzaslužnijih pojedinaca koji  je domaćoj i široj javnosti omogućio da pređe put i vrijeme od 1901. do 2012. godine. Priča o željeznici u Crnoj Gori počinje u Boki kotorskoj 1901. godine od strane Austro-Ugarske koja je znala važnost saobraćajne infrastrukture. Zatim se nastavilo prugama Bar-Virpazar 1908., Podgorica-Planica 1927., Bileća-Nikšić 1938., Nikšić-Podgorica 1948., Podgorica-Bar 1959., Bijelo Polje-Podgorica 1976., a okončana je izgradnjom pruge Podgorica-Skadar 1986. godine.

Šarić je napomeno da je lokomotiva više doprinijela povezivanju ljudi, regiona i država nego svi lideri, filozofi i sociolozi od početka istorije do danas.

Skup je sinoć pozdravio i predsjednik opštine Herceg-Novi Dejan Mandić koji se zahvalio Josipu Veberu nam ukazivanju značaja i funkcije željeznice u Boki i regionu. Priznao je da je ukidanjem pruge 1968. godine došlo i do stagnacije privrede i života u Boki, a najavio je i mogućnost da u turističke svrhe renovira trasa pruge do hrvatske granice pa možda i dalje kroz Konavle, Popovo polje do Ravnog jer sve je više zagovornika za ovu ideju.

Sam Josip Veber predstavio je oko 300 fotografija od kojih je 187 odabranih za izložbu. Veber se u svom kratkom obraćanju zahvalio  pojedincima, pokojnom Stevu Lepetiću, Ćabu Mađaru, Ristu Putici iz Trebinja, Slobodanu Vlačiću koji je evocirao uspomenu kako je u Herceg-Novi stigao ćirom iz rodnog Trebinja. Veber je zahvalan i ljudima iz Švajcarske i Beča koji su mu ustupili fotografije i tako sklopio mozaik istorije željeznice u Boki, Hercegovini i Crnoj Gori.

josip veber izlozba zeljeznice herech novi pancevo Josip Veber

Ovu izložbu, koja je posebnu pažnju izazvala među željezničarima i njihovim potomcima, pomogli su: „Montekargo“, „Željeznički prevoz Crne Gore“, „Herceg-Fest“ Herceg-Novi, Opština Herceg-Novi, NVO „Mote Alpe Adria“, Klub ljubitelja željeznice Pančevo...