Herceg Novom sinoć je pripala čast da bude domaćin potonjeg djela Prve međunarodne "Njegoševe večeri poezije" koju su, uz blagoslov mitropolita Amfilohija, organizovali Mitropolija crnogorsko primorska i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore.

njegoseve veceri poezije

U dvorani „Park“, poslije Cetinja i Podgorice, stigli su pjesnici iz Rusije, Rumunije, Grčke, Bugarske, Republike Srpske, Srbije i naravno Crne Gore, da i na ovaj pjesnički način odaju stihom počast najvećem pjesniku srpskog roda i obilježe II vijeka od njegovog rođenja.

Sve je bilo u znaku duha, tradicije i imena Petra Drugog Petrovića Njegoša i njegove sveslavenske i i svebalkanske ideje. Manifestacija, za koju organizatori smatraju da će oživiti i postati tradicija je počela slovom mitropolita Amfilohija, a  završila se njegovim stihovima o velikom Njegošu na čijem tronu i on sjedi i u ovim burnim vremenima vodi svoju mitropoliju.

U svojoj besjedi mitropolit Amfilohije je govorio o Njegošu kao čovjeku, vladici i pjesniku željnom slobode ne samo u fizičkom smislu i ne samo životu. "Poznato je koliko je puta samo sahranjivan i koliko puta su dirane njegove kosti. Sedma njegova sahrana će doći kada dođu neka zrelija pokoljenja", rekao je mitropolit i još jednom uputio apel predsjedniku vlade Crne Gore da se na Loćenu sagradi crkva u kojoj će počivati Njegoševe mošti, a ne u mauzoleju koji nije spomenik njemu već nekom drugom vremenu. U svom prvom obraćanju zatim je mitropolit pročitao, burno pozdravljen od prisutnik među kojima je bio i predsjednik opštine Herceg Novi Dejan Mandić, narodnu pjesmu gdje pjesnik govori o tim 70-im godinama prošlog vijeka kada je Lovćen, a tim i Njegoš, oskrnavljen. Veče puno emocija, puno ljubavi prema vladici Radu mitropolit je završio svojim divnim stihovima kojim je pokazo da nije samo veliki mislilac, teolog hrišćanski i dobar besjednik, već i pjesnik koji sa puno ljubavi i emocija, kroz stih, kazuje svoja osjećanja i zapažanja.

U skoro dvosatnom trajanju i ostali učesnici na "Njegoševim večerima poezije" su kazivali svoje odabrane stihove koji su odrešito, promišljeno i emotivno ispisale jedan životni pjev u kome se pored individualnog čuje i kolektivni glas. U tim glasovima se očituje istorijsko vrijeme, životne priče iz kojih nas doziva svjedočeći glas pjesnika. Pjesme gotovo svih učesnika oživljene su na ovom prostoru u ova smutna vremena, odnosno sa puno dara data je ovovremena slika širokog sadržajnog zahvata čiji je supstrat doživljen prvo na Cetinju, zatim Podgorici i na trećoj večeri u Herceg Novom.

Ređali su se stihovi Elke Negolove, predsjednice Sveslovenske akademije iz Moskve, Nadežde Milošivčenko, Natalije Elizarove, Natalije Čistakove (Rusije), Parte Liberte (Grčke), Ljubice Rajković iz Rumunije, Romana Tusjova (Bugarska), Rista Vasilevskog (Makedonija), Blagoja Bakovića, Zorana Kostića (Republika Srpska), Momira Vojvodića, Ranka Jovovića, Ilije Lakušića, Budimira Dupka, Želidraga Nikčevića, Višnje Kosović - koja je bila jedina pjesnikinja iz Herceg Novog.

Aćim Višnjić je pozdravio slobodarski Herceg Novi i prisutne podsjetio da je 16. novembra rođendan velikog Karađorđa kojem je Njegoš posvetio svoj „Gorski vijenac“. Svoje stihove kazivao je i Andrija Radulović, a bilo je i par najavljenih pjesnika koji nisu iz opravdanih razloga stigli u Njegošev Herceg Novi, koji odavno slovi za grad pjesnika i pisaca. Svi učesnici svoje stihove su ili posvetili Njegošu, Kosovu ili toj vezi Crne Gore, srpskog naroda sa Rusijom.

Bilo je dosta emocija i suza, a najviše aplauza izazvala je srpska pjesnikinja u Rumuniji Ljubica Rajkić koja je svojom pjesmom i svojim emotivnim kazivanjem dirnula svakog pojedinca.

U svom obraćanju pred kazivnje svojih stihova ruskinja Nadežda Milošivčenko je kazala da nigdje nije doživljela ovakvo oduševljenje i prijem, te ophod prema pjesniku, prema poeziji kao u Herceg Novom i Crnoj Gori.

„Ovo je živi susret i mudrost ovih pjesnika sa djelom i životom velikog Njegoša. Samo oni ljudi koji su se sa Bogom sreli ušli su u tajnu Boga i svih tajnih i svih neznanih svjetova. Sve nam je posvjedočio, zapisao i ostavio raspeti lovćenski prorok i bogovidac i mnogo čemu ravan Mojsiju, ispunjen vjerom i snagom ostao živi svjedok žive Hristove vjere“, rekao je mitropolit ocjenjujući veče i novonastalu manifestaciju za Rumunsku televiziju.  A upitan da prokomentariše nastup i pjesničko djelo Ljubice Rajkić, mitropolit je kazao da je ona bila otkrovenje i da niko od prisutnih nije mogao a da ne zaplače. „Njena pjesma se pretvorila u suzu znanja i raspinjanja u ova bezbožna vremena i kroz raspeće postala simbol najvećeg i prolaznog života“, zaključio je Amfilohije.

„Pravo je čudo da ranije nisu pokrenute 'Njegoševe večeri poezije'. Ali baš je lijepo što su pokrenute ove jubilarne godine povodom Njegoševih 200 godina od rođenja i nadam se da će potrajati. Ovi pjesnički susreti imaju međunarodni karakter i to je sasvim prirodno da je ovu manifestaciju i program uveličala ovolika grupa pjesnika sa strane, te joj dala onu važnost koju on zaista treba da ima. Nadamo se da će u narednim godinama taj program biti sve obilniji i bolji, i da će se manifestacija održavati u različitim gradovima u Crnoj Gori“, rekao je pjesnik Ranko Uljarević i dodao da će naredno izdanje ove manifestacije trajati pet-šest dana. „U svakom slučaju da će ovo u ovom dijelu svijeta biti najznačajnija manifestacija, a mislim da tako to mora i biti jer ovo je manifestacija posvećena Njegošu“, rekao je po završetvu "Večeri" pjesnik Ranko Uljarević, a na novinarsko pitanje o paraleli sa "Dučićevim večerima poezije" dodao je: „Dučićeve večeri poezije su jedna od najvećih književnih manifestacija koja se organizuju kod u regionu. Zanimljivo bi bilo i to što bi 'Dučićeve večeri poezije' mogle biti povezane sa 'Njegoševim večerima poezije' kroz razmjenu gostiju, a ima i mnogo smisla i to što je zapravo Dučić podigao 1934. godine spomenik Njegošu. To je taj Rosandićev najljepši spomenik koji krasi Dučićevo Trebinje. To je možda i jedan od razloga da bi ta dva festivala mogla da sarađuju i traju u cilju očuvanja imena dva velika genija srpske, i ne samo srpske poezije“.

Uljarević se u razgovoru sa novinarima osvrnuo i na izbor Herceg Novog kao jednog grada za start "Njegoševih večeri poezije". „Herceg Novi se nije mogao preskočiti u ovom projektu kao ni Cetinje jer ako je Njegoš rođen na Njegušima, ovdje u Herceg Novom je učio i to se ne može i ne smije zaboraviti i zaobići“, zaključio je Radomir Uljarević koji je bio zajedno sa Bećirom Vukovićem usješan voditelj programa "Večeri" koja će se u Herceg Novom dugo pamtiti.