Skoro će pet godina da je u Podgorici održana konstitutivna sjednica Mješovite komisije za rješavanje imovinskih i drugih srodnih pitanja između Republike Crne Gore i Hrvatske.
Dosadašnji učinak ove komisije je „mršav“. Tačnije, kako piše podgorički „Dan“, službeni Zagreb uskoro će ispostaviti decidni zahtjev Podgorici da se goruća pitanja iz rada te komisije počnu rješavati. Pitanja koja će ova komisija razmatrati odnose se na imovinu pravnih lica jedne države na teritoriji druge države prije raspada Jugoslavije, saopštio je „Danu“ predstavnik hrvatskog Ministarstva pravde Sergej Avramov.
Avramoj je objasnio da je ova komisija od svog osnivanja u maju 2008. godine, zbog potrebe prilagođavanja sastava novoj organizacionoj strukturi Ministarstva pravosuđa Hrvatske, svoj sastav mijenjala u više navrata.
Po navodima Avramova to je rađeno 2009. i 2010. godine. Posljednja komisija je odlukom Vlade Republike Hrvatske osnovana 6. septembra 2012. godine sa zadatkom rješavanja imovinskih i drugih srodnih pitanja nastalih u prethodnom razdoblju u uzajamnim odnosima između Hrvatske i Crne Gore, a u interesu razvijanja trajnog strateškog partnerstva.
Prema pisanju „Dana“ ova komisija treba da raspravlja o imovini aerodroma Dubrovnik koju je, prema Hrvatskim tvrdnjama, 1991. godine bivša JNA dislocirala sa Ćilipa na crnogorsku teritoriju. „Dan“ u svom analitičkom tekstu citira ranije pisanje „Dubrovačkog lista“ koji je objavio spisak oduzete opreme navodeći da je vrijednost iste više desetina miliona njemačkih maraka jer su prilikom demotiranja odnijeti agregati, aerodromska vozila, pokretne stepenice, rendgeni za prtljag i drugo.
Druga vruća tema je brod „Jadran“ koji je u Tivtu ove godine obilježio svojih osam decenija postojanja. Jubilej od 60 i 70, i sada 80 godina je obilježen u Tivtu, ali Hrvati smatraju da je taj jedrenjak bukvalno 1990. godine otet iz Splita i da Crna Gora nema pravo da ga koristi iako po diobenom bilansu Srbije i Crne Gore od 2006. godine pripada Mornarici Vojske Crne Gore.
Što se tiče trećeg problema statusa Doma kulture u Donjoj Lastvi u Tivtu on će vjerovatno biti najlakše riješen. Službeni Zagreb tražiće od nadležnih u Crnoj Gori da se izađe u susret Hrvatske zajednice u Tivtu, odnosno Boki, i da im se Dom kulture da na 30 godina u zakup. O tome su čelnici Hrvatske građanske incijative i Hrvatskog Nacionalnog vijeća 6. septembra ove godine razgovarali u Tivtu sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem. Svi su izgledi da nema razloga da taj ugovor ne bude dogovoren na 30 godina.
Na pitanja novinara „Dana“Avramovu da li će Hrvatska sada kao nova članica Evropske unije Crnoj Gori, ako bude otezala sa rješavanjem ovih pitanja, blokirati neka pregovačka poglavlja Evropske unije, on je odgvorio „Hrvatska podrška u regionu će se temeljiti na nepristrasnom poštovanju evropske predstave svake od zemalja kandidata bez opterećivanja procesa neriješenim bilateralnim pitanjima. Hrvatska će se jasno zauzimati za nastavak procesa proširenja koji se temelje na individualnom vrednovanju postignuća država kandidata u ispunjavanju kriterijuma, te preuzimanju i sprovođenju pravih tekovina Evropske unije“.
Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore "Danu" nisu odgovorili koja će pitanja između Republike Hrvatske i Crne Gore biti razmatrana od strane Komisije i do kada bi trebalo da njen rad bude okončan.
Naravno iz ovog Ministarstva ni jedne riječi ni šta je sa imovinom crnogorskih građana u Hrvatskoj i o tome kolika su ta potraživanja, te kolika je njihova vrijednost.
Šta Vi mislite o ovome?